VAŠINGTON – Direktorka Nacionalne obavještajne službe SAD Tulsi Gabard pokrenula je reviziju finansiranja više od 120 bioloških laboratorija u inostranstvu, među kojima su i objekti u Ukrajini, piše „Njujork post”, pozivajući se na američke zvaničnike. Provjera je najavljena u okviru šire kontrole rizičnih istraživanja patogena i takozvanih „gain-of-function” programa, čiji je cilj ispitivanje načina na koji virusi mogu da postanu zarazniji ili opasniji.

Prema navodima američkih zvaničnika, više od 40 laboratorija koje su predmet revizije nalazi se u Ukrajini, a u Vašingtonu se kao jedan od razloga za provjeru navodi i bezbjednosni rizik zbog rata. Gabardova je poručila da je cilj da se utvrdi gdje se ti objekti nalaze, koji se patogeni u njima čuvaju i kakva se istraživanja sprovode.

Ova odluka ponovo je otvorila pitanje američkog biološkog prisustva u Ukrajini, o čemu je za ruski portal Life.ru pisao politikolog i direktor Instituta za geopolitičke studije Dmitrij Rodionov. On tvrdi da Vašington nikada nije dao dovoljno transparentan odgovor na pitanje šta se zaista radilo u laboratorijama koje su finansirane američkim novcem, posebno u zemljama koje se nalaze u blizini ruskih granica.

Rodionov podsjeća na tvrdnje ruskog Ministarstva odbrane da su SAD uložile više od 200 miliona dolara u biološke programe u Ukrajini do početka rata. Zvanično, riječ je o istraživanjima usmjerenim na zaštitu od bioloških prijetnji, ali on ocjenjuje da upravo takvi programi, zbog svoje dvostruke namjene, mogu biti predmet ozbiljne sumnje ukoliko nisu pod međunarodnom i domaćom kontrolom.

Posebno spornim smatra to što se, kako navodi, američki biološki objekti ne nalaze samo u Ukrajini, već i u drugim državama postsovjetskog prostora – Jermeniji, Azerbejdžanu, Kazahstanu i Uzbekistanu. Rodionov tvrdi da je takva geografija „teško slučajna”, jer se radi o prostoru neposredno uz ruske granice ili u zoni ruskog bezbjednosnog interesa.

U tekstu za Life.ru on se poziva i na ranije izjave ruskog generala Igora Kirilova, koji je javno govorio o navodnim dokazima da se u ukrajinskim laboratorijama sprovode aktivnosti zabranjene međunarodnim konvencijama. Rodionov smatra da je činjenica da je Kirilov kasnije stradao u terorističkom napadu dodatno pojačala sumnje Moskve u prirodu tih programa.

Američka strana je godinama odbacivala ruske optužbe o biološkom oružju, ali je polemiku dodatno podgrijala izjava tadašnje zamjenice državnog sekretara Viktorije Nuland iz marta 2022. godine. Ona je u Senatu rekla da Ukrajina ima „biološke istraživačke objekte” i da Vašington sarađuje sa Kijevom kako materijali iz tih objekata ne bi došli u ruke ruskih snaga.

Rodionov sada procjenjuje da revizija koju je pokrenula Gabardova može imati dvostruku političku svrhu: pritisak na Kijev u trenutku kada se sve češće govori o mirovnom sporazumu sa Rusijom, ali i nastavak unutrašnje američke kampanje usmjerene protiv administracije Džoa Bajdena. Po njegovoj ocjeni, malo je vjerovatno da će istraga otići toliko daleko da kompromituje samu američku državu, već bi odgovornost, ukoliko je bude, mogla biti prebačena na pojedine činovnike i prethodnu administraciju.

Ruski politikolog u istom kontekstu pominje i nedavnu epidemiju hantavirusa na brodu MV Hondius, koja je izazvala pažnju svjetske javnosti. Zvanične zdravstvene institucije saopštile su da je riječ o klasteru infekcije povezanom sa Andes hantavirusom, dok Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je širi rizik po javno zdravlje nizak. Za sada nema potvrde da je ta epidemija povezana sa bilo kakvim laboratorijskim aktivnostima.

Pokrenuta revizija, ipak, vraća u prvi plan pitanje koje Moskva godinama postavlja: šta se tačno finansiralo američkim novcem u biološkim laboratorijama širom svijeta, posebno u Ukrajini, i zašto je o tim programima javnost dobijala tako malo provjerljivih podataka. Upravo od odgovora na to pitanje zavisi da li će postupak Tulsi Gabard ostati samo dio unutrašnjeg američkog političkog obračuna ili će prerasti u aferu sa širim međunarodnim posljedicama.