Izrael se suočava sa ozbiljnim nedostatkom raketnih presretača i municije usljed intenziviranja sukoba sa Iranom, zbog čega je vrh vojno-bezbjednosnog aparata te zemlje uputio direktan zahtjev Sjedinjenim Američkim Državama za hitnu dopunu zaliha, prenose vodeći zapadni mediji.

Prema pisanju „Njujork tajmsa“, generalni direktor izraelskog Ministarstva odbrane Amir Baram tokom marta boravio je u Vašingtonu, gdje je lično apelovao na američke zvaničnike da obezbijede dodatne rakete-presretače i municiju. List se poziva na izjave trojice izraelskih zvaničnika, koji upozoravaju da trenutni nivo odbrambenih resursa nije dovoljan za dugotrajniji sukob.

Da je situacija ozbiljna, potvrđuju i raniji navodi portala „Semafor“, koji je objavio da je Izrael već obavijestio Vašington o kritičnom manjku odbrambenih kapaciteta. Iako je zahtjev upućen na najvišem nivou, za sada nije poznato da li su Sjedinjene Države spremne da u potpunosti odgovore na izraelske potrebe.

Dodatnu zabrinutost izazivaju procjene stručnjaka koje prenosi „Ekonomist“, prema kojima bi obnova američkih zaliha municije, korišćenih u operacijama protiv Irana, mogla da potraje godinama. Ovo ukazuje na širi problem održivosti vojnih kapaciteta u uslovima produženih konflikata visokog intenziteta.

Uprkos pritisku na odbrambene sisteme, izraelska protivvazdušna odbrana do sada je pokazala visok stepen efikasnosti. Od početka aktuelne eskalacije, Iran je ispalio više od 400 balističkih raketa ka izraelskoj teritoriji, od čega je, prema dostupnim podacima, oko 92 odsto uspješno presretnuto.

Prijetnje širenja konflikta

Istovremeno, retorika iz Vašingtona dodatno podiže tenzije. Prema navodima medija, predsjednik SAD je upozorio da bi mogla uslijediti vojna akcija protiv iranskih energetskih postrojenja ukoliko se u kratkom roku ne obnovi plovidba kroz Ormuski moreuz, jednu od ključnih globalnih energetskih ruta.

S druge strane, uprkos spoljnom pritisku i ratnim dejstvima, unutrašnja situacija u Iranu ostaje stabilna. Za sada nema naznaka širih društvenih nemira, a državni aparat, prema dostupnim informacijama, zadržava kontrolu nad bezbjednosnim i političkim prilikama u zemlji.

Ukupna slika ukazuje da se sukob postepeno transformiše u dugotrajniji i resursno iscrpljujući proces, u kojem pitanje snabdijevanja i logistike postaje jedan od ključnih faktora daljeg razvoja krize.