Banjaluka – O odlasku Kristijana Šmita sa pozicije (ne)legalnog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i njegovom „penzionisanju” nakon oktobarskih izbora već danima kruže medijska saznanja koja, iako još nisu zvanično potvrđena, sve otvorenije iznose i visoki zvaničnici u Sarajevu i Banjaluci.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović tvrdi da je odlazak Šmita definitivan, odbacujući pritom navode da bi ga mogao naslijediti kandidat iz Velike Britanije. Prema njenim riječima, takve informacije plasiraju se iz Sarajeva kao dio šireg narativa. „To se postavlja po principu, ako nije Njemačka, onda mora biti Velika Britanija, ali taj izbor neće diktirati Sarajevo. Propagandna mašinerija izbacuje sada i ime željenog kandidata, ali nije to baš tako. Riječ je o znatno složenijem procesu nego što su neki zamislili”, navela je Cvijanovićeva za RTRS.

Prethodno je nekoliko diplomatskih izvora potvrdilo za „Nezavisne” da će Šmit napustiti BiH nakon završetka narednih opštih izbora. Inače, Šmita od njegovog dolaska 2021. godine ne priznaju institucije Republike Srpske, uz obrazloženje da imenovanje nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN, kako propisuje Dejtonski mirovni sporazum. Takav stav zastupaju i Rusija i Kina, dok politički krugovi iz Republike Srpske, koji se protive opstanku zapadne supervizije, minulih mjeseci ostvaruju sve prisnije veze s Vašingtonom, zamjenjujući na taj način višegodišnju netrpeljivost koju su obilježile i američke sankcije protiv srpskih vođa.

Petogodišnji mandat njemačkog diplomate pratila je duboka politička kriza, koja je eskalirala nakon što je nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, na osnovu kojih je procesuiran i smijenjen predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, zbog „nepoštovanja odluka visokog predstavnika”. Saznanja o Šmitovom odlasku indirektno je potvrdio i ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković, koji za federalne medije uvjerava da institucija OHR-a neće biti zatvorena, ali dodaje da će, prema informacijama koje ima, Šmita „jednog dana zamijeniti oni koji imaju razumijevanje za situaciju u BiH”.

U političkim krugovima već godinama spekuliše se o gašenju Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u BiH. Ukidanju supervizije protive se bošnjačke političke elite, dok su se ranije kao moguće opcije pominjale i redukcija ovlašćenja visokog predstavnika, kao i izmještanje OHR-a iz Sarajeva.

Volfgang Petrič, bivši visoki predstavnik, kaže da je „izblijedio fokus na BiH”, te da je, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, skeptičan prema Šmitovom nasljedniku i prema produženju mandata OHR-a. On kaže da principe poznate kao „pet plus dva” – koji su postavljeni kao uslov za zatvaranje OHR-a – treba preusmjeriti na pristup EU. „Želite se pridružiti EU, a ne Ujedinjenom Kraljevstvu, ili ne želite postati zauvijek država OHR-a. Nakon više od 30 godina, sve se promijenilo u svijetu, u Evropi, u transatlantskim odnosima. Ali mi i dalje primjenjujemo istu dejtonsku formulu iz 1995. godine. To neće funkcionisati”, kaže Petrič.

Dijel analitičara iz BiH ocjenjuje da je izostanak podrške Donalda Trampa Šmitu ubrzao njegov odlazak, ali navode da nisu sasvim sigurni u mogućnost potpunog ukidanja OHR-a, iako priznaju da ne znaju kako će biti imenovan nasljednik njemačkog diplomate.

Zvaničnici u Republici Srpskoj zalažu se za potpuno ukidanje međunarodnog protektorata. „Šmit nije trebao ni da dolazi jer je došao na nezakonit i nasilan način i ostavlja samo haos iza sebe. Svaki visoki predstavnik u BiH ostavio je samo teže stanje koje nije doprinijelo ni demokratiji, ni poštovanju političkog, ni pravnog poretka”, kaže ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir.