Kristijan Šmit je njemački državljanin kojeg je Savjet za sprovođenje mira imenovao 2021. godine da vodi Bosnu i Hercegovinu, piše „Vašington tajms“ i svojim čitaocima pojašnjava da je riječ o zapadnoevropskom birokrati, kojeg su drugi postavili, a koji ima pravo da govori vladi šta treba da radi.

„Da, dobro ste pročitali. Zapadnoevropski birokrata koga su postavili drugi birokrate ima pravo da govori vladi šta da radi. Razmislite o tome malo“, piše „Vašington tajms“ u tekstu pod naslovom „Republika Srpska zaslužuje nezavisnost“.

Urednik „Vašington tajmsa“ Anat Hartman se u tekstu osvrće na nedavni intervju predsjednika SNSD-a Milorada Dodika koji je za ovaj medij rekao da je vrijeme da Republika Srpska potvrdi svoje pravo na samoopredjeljenje i da šansu za to vide u mandatu američkog predsjednika Donalda Trampa.

„U međunarodnim odnosima dolazi trenutak kada (razgovori) više ne funkcionišu. Sa nezavisnošću, svi bi bili u miru. Niko ne bi mogao ništa da nameće drugima. Nikada nismo pokušavali da živimo jedni pored drugih. Dozvolite nam da sami donosimo odluke. (Mandat) predsjednika Trampa je naša šansa za nezavisnost“, rekao je tom prilikom Dodik.

Podsjeća se da je Sud BiH Dodika prošle godine osudio na jednogodišnju zatvorsku kaznu, koju je kasnije preinačio u novčanu, i zabranio mu obavljanje funkcije predsjednika Republike u periodu od šest godina, te se precizira da je presuda izrečena zato što Dodik nije sproveo odluku koju je Šmit donio.

„Na spoljnom zidu iranske Ambasade u Sarajevu istaknuto je mjesto gdje piše: ‘U znak sjećanja na iranske muškarce koji su žrtvovali svoje živote za mir u BiH’. Ove riječi bi mogle iznenaditi Amerikance, od kojih mnogi vjerovatno ne znaju za dugu istoriju prodora islamističkog svijeta na Balkan“, piše Hartman i pojašnjava da su „Srbima u Republici Srpskoj — koja, zajedno sa Federacijom BiH, čini BiH od Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine — veze regiona sa ekstremizmom dobro poznate“.

Dodik im je, kaže autor, rekao da muslimani preuzimaju crkve, da se podstiču radikalne grupe u regionu, kao i da ih plaćaju isti oni koji finansiraju Islamsku državu.

„Evo još nečega što većina Amerikanaca možda ne zna: početkom 2010-ih, stotine bosanskih muslimana pridružilo se Islamskoj državi, radikalizovanih od strane dobro podmazane propagandne mašinerije. Mnogi su se kasnije vratili na Balkan“, navodi Hartman i podsjeća na navode iz Izvještaja Atlantske inicijative iz 2025. godine u kojem, između ostalog, piše:

„Povratak stranih boraca iz Sirije i Iraka, prekaljenih u borbama, vještih u rukovanju oružjem i eksplozivom, i ideološki radikalizovanih predstavlja direktnu prijetnju ne samo bezbjednosti BiH, već i regiona i šire.“

Podsjetivši na riječi Dodika da su „neki od njih (čak) bili obučeni u Sarajevu prije nego što su otišli na Bliski istok“, Hartman konstatuje da je Iran, „prema natpisu na spoljnom zidu Ambasade u Sarajevu, poslao borce i oružje da bi pomogao bosanskim muslimanima protiv Srba tokom rata u BiH nakon raspada Jugoslavije 1991. godine“.

„Vašington UPI“ je izvijestio 1993. godine da se „nekoliko hiljada pripadnika Iranske revolucionarne garde bori zajedno sa bosanskim muslimanima u pokušaju Teherana da uspostavi fundamentalističko uporište u Evropi“, podsjeća Hartman i ukazuje da „sada Srpska mora da žanje ono što ‘pravi vjernici’ nikada nisu prestali da siju“.

„Vašington tajms“ piše i da je u januaru ove godine Federacija BiH jednostavno proglasila za „državnu imovinu“ dva groblja Srpske pravoslavne crkve, kapelu i crkvu povezane sa grobljima, kao i još jednu crkvu. Srbi u tom području, uključujući parohiju Srpske pravoslavne crkve, za taj potez su, navodi se, saznali iz medijskih izvještaja, što je Dodik okarakterisao kao „potez koji je u skladu sa rastućim ekstremizmom i podjednako rastućim poštovanjem prema tom ekstremizmu u regionu“.

Sve to je, piše „Vašington tajms“, glavni razlog zbog kojeg nezavisnost Republike Srpske mora uskoro doći.

Dodik i njegovi saveznici, dodaje Hartman, traže priznanje tri države u BiH: jedne za Srbe, druge za Hrvate i treće za Bošnjake.

Citirajući Dodika, navodi se da je „BiH razbijeno društvo“, da je oduvijek bila podijeljena i da je „bila propala od svog osnivanja“, prenio je Tanjug.