Predsjednik Demokratske narodne partije i poslanik Milan Knežević poručio je da bivša generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda Mirjana Pajković „treba da ostane u Vladi”, ocjenjujući da je to „zaslužila ako je iko”.

Knežević je na društvenoj mreži Fejsbuk reagovao povodom informacija da bi Pajković, i nakon prestanka mandata, mogla ostati u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, kojim rukovodi Fatmir Đeka.

„Niko bolje u dušu ne zna ministre, generalnog sekretara i kabinete u Vladi. Njena je platforma, za razliku od Spajićeve, konkretna, transparentna i bez foliranja. Ako joj padne na pamet, Pajkovićka s ministrima može smijeniti Milojka dok kažeš ‘keks’, jer služba je služba, a seks je seks”, naveo je Knežević.

Prema odgovorima koje je Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava dostavilo „Vijestima”, ministar Fatmir Đeka razgovarao je sa Pajković 9. aprila u prostorijama tog resora, nakon što joj je prestao mandat. Iz Ministarstva je potvrđeno da je razgovor vođen upravo o njenom budućem statusu.

„Nakon prestanka mandata bivšoj generalnoj direktorici Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, Mirjani Pajković, 9. aprila 2026. godine s njom je obavljen razgovor u prostorijama Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, u vezi sa rješavanjem njenog statusa nakon prestanka mandata, a u skladu sa članom 60 Zakona o državnim službenicima i namještenicima”, navedeno je u odgovoru iz Đekinog kabineta, koji potpisuje samostalni savjetnik Emin Ljuljanović.

Iako su „Vijesti” nezvanično saznale da razgovor Pajković i ministra Đeke nije bio nimalo prijatan, iz Ministarstva tvrde da nije bilo pritisaka niti ucjena.

„Nikakvih pritisaka, niti ucjena nije bilo od strane bivše generalne direktorice Pajković”, saopšteno je iz tog resora.

Pozivanje Ministarstva na član 60 Zakona o državnim službenicima i namještenicima otvara pitanje da li će Pajković biti raspoređena na drugo radno mjesto u istom organu, ili eventualno u nekom drugom državnom organu. Ta zakonska odredba predviđa da lice kojem je prestao mandat, uključujući i prestanak na lični zahtjev, može, ako je saglasno, biti raspoređeno u istom državnom organu na radno mjesto iz kategorije ekspertsko-rukovodnog kadra koje odgovara njegovom obrazovanju i sposobnostima.

Ako takvog mjesta nema, lice se, takođe uz saglasnost, može rasporediti na drugo odgovarajuće radno mjesto. U slučaju prestanka mandata na lični zahtjev, naknada zarade pripada do raspoređivanja, ali najduže dva mjeseca od prestanka mandata.

Međutim, iz Đekinog kabineta nijesu odgovorili na dodatna pitanja „Vijesti” — da li u Ministarstvu postoji upražnjeno radno mjesto za Pajković, o kojoj poziciji je riječ i da li bi eventualno mogla biti raspoređena u drugi državni organ na osnovu pisanog sporazuma starješina organa.

Bez odgovora je ostalo i pitanje da li je tačno da je Đeka na sastanku 9. aprila Pajković „obećao radno mjesto pod uslovom da ne dolazi na posao”.

Nedostatak odgovora ostavio je prostor za sumnje da li je za bivšu funkcionerku već pronađena nova pozicija, da li ta pozicija postoji u važećoj sistematizaciji, te da li bi eventualno raspoređivanje bilo redovna primjena zakona ili politički dogovor nakon afere u čijem središtu se Pajković našla.

Istovremeno, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava predložilo je Vladi da za državnu sekretarku u tom resoru imenuje Lidiju Ljumović, koja je krajem februara razriješena sa pozicije vršiteljke dužnosti generalne direktorice Direktorata za transparentnost, otvorenost i unapređenje javne uprave u Ministarstvu javne uprave.

„Lidija Ljumović predložena je Vladi Crne Gore za državnu sekretarku u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava”, odgovoreno je „Vijestima” iz Đekinog kabineta.

Ni u ovom slučaju Ministarstvo nije odgovorilo na dodatno pitanje po kom osnovu je Ljumović predložena za tu poziciju, odnosno koje su je sposobnosti preporučile za mjesto državne sekretarke, imajući u vidu da je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio njeno razrješenje svega dva mjeseca nakon što je postavljena na prethodnu funkciju.

Prema javno dostupnoj biografiji, Ljumović je diplomirala srpski jezik i južnoslovensku književnost na Karlovom univerzitetu u Pragu, na odsjeku slavistika. Karijeru je započela kao profesor srpskog jezika i književnosti u Srednjoj građevinsko-geodetskoj školi „Inž. Marko Radović”, a radila je i u Osnovnoj školi „Dr Dragiša Ivanović” i JU Škola za srednje i više stručno obrazovanje „Sergije Stanić”.

U Ministarstvu javne uprave obavljala je poslove generalne direktorice Direktorata za inovacije, otvorenost javne uprave i saradnju sa NVO od jula 2022. godine, dok je posljednjih mjeseci bila vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za transparentnost, otvorenost i unapređenje javne uprave.

Slučaj Pajković, uz istovremeni predlog da Ljumović preuzme funkciju državne sekretarke, ponovo je otvorio pitanje kadrovske politike u Vladi i načina na koji se, nakon razrješenja ili prestanka mandata, za pojedine funkcionere pronalaze nove pozicije u državnoj upravi.