Srpska pravoslavna crkva danas obilježava Sveta tri jerarha. Ovo je krsna slava koju često slave crkve i manastiri. Sveta Tri jerarha jesu svetitelji Vasilije Veliki, Grigorije Bogoslov i Jovan Zlatousti. Svaki posebno, oni imaju svoj dan praznovanja, a ovaj zajednički praznik ustanovljen je u 11. vijeku za vrijeme cara Aleksija Komnina.
Nema prvog ni drugog
Objašnjenje prema Svetom Nikolaju Srpskom glasi:
„Jedni uzdizahu Vasilija zbog njegove čistote i hrabrosti; drugi uzdizahu Grigorija zbog njegove nedostižne dubine i visine uma u bogoslovlju; treći uzdizahu Zlatousta zbog njegove čudesne krasnorečivosti i jasnoće izlaganja vjere. I tako, jedni se nazvaše vasilijani, drugi grigorijani, a treći jovaniti. No promislom Božjim ovaj spor bi riješen na korist Crkve i na još veću slavu trojice svetitelja.
Episkop evhaitski Jovan (14. juna) imade jednu viziju u snu, naime: najprije mu se javiše svaki od ova tri svetitelja, napose u velikoj slavi i neiskazanoj krasoti, a potom sva tri zajedno. Tada mu rekoše: Mi smo jedno u Boga, kao što vidiš, i ništa nema u nama protivrečno… niti ima među nama prvog ni drugog. Još posavjetovaše svetitelji episkopa Jovana da im on napiše jednu zajedničku službu i da im se odredi jedan zajednički dan praznika.”
Dodaje se da ovaj praznik grčki narod smatra ne samo crkvenim nego i svojim najvećim nacionalnim i školskim praznikom.
S koje strane vjetar duva
Srpska pravoslavna crkva slavi ih 30. januara po crkvenom, a 12. februara po gregorijanskom kalendaru. U crkvenom kalendaru obilježava se crvenim slovom.
Vjeruje se da su ovi svetitelji zaštitnici ljudi i životinja od mraza, hladnih i zlih vjetrova. Zbog toga, prema tome kakvi vetrovi duvaju tog dana, ljudi prognoziraju kakvo će vrijeme biti u toku godine. Ukoliko duva s juga, godina će biti dobra i bogata. S druge strane, sjeverac donosi lošu godinu s hladnim vremenom. Istočni vjetar pak donosi nestašice, a zapadni blagodat, bar što se ribe i mlijeka tiče. Ali ako vjetra nema takođe je dobro, to isto znači veselu i bogatu godinu.
