Naučni savjetnik Instituta za noviju istoriju Srbije, dr Aleksandar Raković pričao je o svom učešću na „Valdaj“ diskusionom klubu, gdje je imao priliku da se susretne i razmijeni mišljenja sa predsjednikom Ruske Federacije Vladmirom putinom i ministriom spoljnih poslova Sergejom Lavrovom.


  • Kako izgleda ruska vizija globalne politike i koje mjesto u njoj pripada Srbiji?


Učešće u radu Dvadesete godišnje konferencije „Valdaj kluba“ (2.–5. oktobar 2023) smatram jednim od najvećih dometa u mojoj karijeri. Prestižno je biti među ekspertima najvažnije ruske tink-tenk organizacije. No, „Valdaj klub“ je odavno prevazišao granice Ruske Federacije, jer je reč o međunarodnom diskusionom klubu kog u zapadnoj javnosti nazivaju i „ruskim Davosom“.

  • Jedini ste Srbin koji je kao ekspert „Valdaj kluba“ imao prilike da razmijeni mišljenje sa predsjednikom RF Vladimirom Putinom i ministrom spoljnih poslova Sergejom Lavrovom. Kakve utiske nosite sa ovog važnog događaja?


Prethodnih godinu dana učestvovao sam na naučnim forumima „Valdaj kluba“ i objavljivao sam u njihovim izdanjima. U novembru 2022. rukovodio sam sesijom na međuvjerskoj konferenciji „Valdaj kluba“ u Kazanju. S tim u vezi, dobio sam privilegiju da budem jedini učesnik iz Srbije i bivše Jugoslavije na Dvadesetoj godišnjoj konferenciji „Valdaj kluba“. Ovo je bio susret 140 izabranih profesora, naučnika, diplomata i ekonomista iz čitavog svijeta s ruskim državnim vrhom.

Formati rada naše konferencije bili su sastanci i diskusije. Naime, predsjednik Vladimir Putin, ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i funkcioneri iz kabineta ruskog predsjednika daju na značaju „Valdaj klubu“ jer se s njegovim ekspertima sastaje i razgovara. Stoga sam imao posebnu privilegiju da razgovaram s Lavrovom (2. oktobar) i Putinom (5. oktobar), kao i da podnesem referat na sesiji koja se bavila pitanjima definisanja civilizacija (4. oktobar).


  • Kada sumiramo Putinove poruke s Valdajske konferencije, kakvi zaključci se nameću – da li možemo da definišemo njegovu geopolitičku viziju za svijet i Balkan?


Putin nije javno govorio ništa o svojoj geopolitičkoj viziji Balkana. No rješenja za Balkan mogu se tumačiti na osnovu njegove vizije slobodnog svijeta u kom više neće biti zapadne hegemonije. Ruska vizija globalne geopolitike tiče se univerzalizma, slobodne komunikacije i dekolonizacije. Dakle, ona se izričito suprotstavlja zapadnom hegemonizmu.

Naime, Putin je jasno stavio do znanja da su upotreba vojne sile, političkih pritisaka i ekonomskih sankcija nedopustiva oruđa Zapada. Ruski predsjednik je bio izričit u tome da se Zapad drsko miješa i dijeli lekcije većini čovječanstva. Purin je rekao da zapadne hegemoniste uglavnom niko nije pozvao da se oglase, niko ih nije pitao za mišljenje i da ne mogu drugima nametati svoje standarde.

S tim u vezi mogli bismo da izvučemo zaključak kakva bi bila Putinova moguća vizija Balkana u budućnosti. Dakle, to treba da bude prostor lišen zapadne hegemonije. Da bi se to ostvarilo, moralo bi da dođe i do sloma zapadnog poretka u jugoistočnoj Evropi i na prostoru nekadašnje Jugoslavije. To sada deluje veoma daleko.

Dok je prostor Kosova i Metohije pod zapadnom okupacijom, Crna Gora i Bosna i Hercegovina pretvorene su iz protektorata u praktično nove kolonije Zapada. Naime, u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini više nema ni privida da lokalno stanovništvo bira svoju vlast, već formiranje vlasti nameće novokolonijalna uprava koju čine zapadne ambasade, tzv. visoki predstavnici i raznorazni specijalni izaslanici Vašingtona, Londona i Brisela. Pošto je dekolonizacija jedan od ciljeva ruske politike, logično je da bi se to odnosilo i na naš prostor.


  • U svom izlaganju Putin je veliku pažnju posvetio civilizacijskim krugovima. Kako u tom kontekstu komentarišete svjetsku i istorijsku ulogu Rusije u ovim dramatičnim vremenima?


U okviru novih vektora globalne ruske politike prožimaju se „ruska civilizacija“ i BRIKS, odnosno BRIKS plus. U skladu s novom ruskom državnom politikom „rusku civilizaciju“ čine ruska država, rusko pravoslavlje, ruski islam, ruski budizam, ruski narod i jezik, ostali autohtoni narodi i jezici u Ruskoj Federaciji, zatim prostori ruskog sveta (Rusija, Belorusija i Ukrajina), kao i ruska dijaspora.
Prema Putinu, „ruska civilizacija“ je samosvojna i po tome je jednaka kineskoj i indijskoj civilizaciji. Ali „ruska civilizacija“ je globalna i prevazilazi granice Ruske Federacije. Isto tako je i BRIKS, odnosno BRIKS plus globalan.

Tokom sesije o civilizaciji podnio sam referat kojim sam iskazao neslaganje s pojmom i definisanjem „ruske civilizacije“. Smatrao sam da se ruski komonvelt (ruski svijet), pravoslavna civilizacija i BRIKS, odnosno BRIKS plus odlično prožimaju kao koncept ruskog univerzalizma na čitavoj planeti. Podvukao sam da pravoslavnu civilizaciju ne treba dijeliti i da su naši i Hram Sveta Sofija u Carigradu i Hram Hrista Spasitelja u Moskvi i Hram Svetog Save u Beogradu. Međutim, koncept „ruske civilizacije“ već je utvrđen kao državni put Ruske Federacije i na tome je predsjednik Putin posebno insistirao.

Izvjesno je da Rusija ne smatra pravoslavnu civilizaciju kao jedinstvenu i nedjeljivu. S njihove tačke gledišta to je čak i očekivano nakon religijskog intervencionizma Carigrada u Kijevu i svrstavanja skoro svih grčkih autokefalnih crkava sa Carigradom na čelu protiv Moskve. Lavrov mi je rekao, tokom našeg razgovora, da je djelovanje carigradskog patrijarha Vartolomeja usmjereno protiv pravoslavnih Slovena.

Naglašavam da „Valdaj klub“ promoviše borbu ideja. Stoga je bilo eksperata koji su podržali moj stav da je Rusija dio pravoslavne civilizacije, kao što je bilo eksperata koji su zagovarali postojanje samosvojne „ruske civilizacije“.


  • Precizno, odgovarajući na vaše pitanje, Putin je rekao: „Srbe mogu uništiti, ali ne mogu slomiti.“ Da li je ovom nepogrešivom procjenom pokazao da ne samo vrlo dobro poznaje balkansku istoriju i srpski činilac u njoj već i nema namjeru da je ignoriše? Može li se reći da je pitanje Srbije i Republike Srpske u jednom od značajnih prstenova interesovanja RF?


Putin odlično poznaje prošla i sadašnja zbivanja. Nikada ne daje olake ocene. On pruža jasne poruke. Srpski prostor jeste među važnim prstenovima interesovanja Ruske Federacije u Evropi i na Mediteranu. Ipak, u ovom momentu Rusi na tom geografskom prostoru imaju bliže prstenove interesovanja. Najpre Ukrajinu, pa Kavkaz i potom Siriju. Naravno, imaju još neke evropske prioritete koji su isto tako važni koliko i srpski prostor. Ne treba smetnuti sa uma koliko im je važan Arktik.

Pošto je Rusija globalna sila, ona istovremeno može da igra na više šahovskih tabli. Stoga se i njeni prioriteti mogu menjati, a prstenovi interesovanja drugačije formirati. Republika Srbija, Republika Srpska i srpski narod treba da se oslone na strpljenje i na to da kroz tekuće globalne turbulencije prođu što manje okrznuti. S tim u vezi nam je sada najpotrebnija neutralna politika kojom se čuvaju prijateljski odnosi s Rusijom. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić valjano vodi našu državnu politiku.

Inače, Putina sam na Dvadesetog godišnjoj konferenciji Valdaj kluba pitao za mišljenje o rusko-srpskim odnosima, položaju Srba na Balkanu i o tome da li su Srbi i Rusi meta političkog Zapada zbog naše pravoslavne vere. To je bila tema koju sam ranije osmislio i unaprijed poslao u Moskvu. Putin je odabrao da odgovori na to pitanje i pošalje nama Srbima snažnu poruku, koja je odjeknula i na Zapadu.

Predsjednik Putin je rekao kako je činjenica da politički Zapad vidi Rusiju i Srbiju kao mete. Putin je, i kada je reč o srpskom narodu, kazao da se Zapad oslanja samo na silu jer je to njihova filozofija od koje ne odustaju, čak i kada nemaju argumente. Putin je rekao da je Jugoslavija htjela da se dogovori sa Zapadom, kao što to danas hoće Srbija, ali da umjesto toga Zapad nastavlja s pritiscima kako bi slomio Srbe.

Putin je stoga u odgovoru na moje pitanje posebno naglasio: „No Srbi nisu takav narod. Njihova istorija i kultura nisu takve. Možda ću sada reći tešku reč. Možete da uništite Srbe, ali ne možete da ih slomite i potčinite“.

Putinu sam poklonio dve knjige, moju monografiju „Crnogorski separatizam“ (Katena mundi, Beograd, 2019) i zbornik radova „Putin i Rusija. U ratu za mir“ (Fondacija Aleksandar Nevski, IP Princip, Beograd, 2023). Ruski predsednik ih je prihvatio i zahvalio na knjigama koje će biti deo njegove prebogate biblioteke.



  • Ministar Lavrov je Srbe nazvao narodom sa slavnom istorijom. Šta možete izdvojiti iz diskusije koju ste imali s njim?


Na moje pitanje kako komentariše politički i vojni razvoj prilika u bivšoj Jugoslaviji i sve jače zapadne pritiske na Republiku Srbiju, Republiku Srpsku i Srbe u Crnoj Gori, Lavrov je odgovorio da su Srbi narod sa slavnom istorijom, a da dupli standardi prema Srbima i Rusima pokazuju loš odnos Zapada prema pravoslavnim Slovenima.

Kada je riječ o Kosovu i Metohiji, Lavrov je kazao da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić daje ispravne argumente, ali da zapadnjaci to ne prihvataju. Lavrov je dodao kako Zapad koristi želju Srbije da uđe u Evropsku uniju da bi na nju vršio pritiske. S tim u vezi, Lavrov je naglasio da će Rusija ostati prijatelj Srbiji čak i ako Srbija uđe u Evropsku uniju, ali da postoji mogućnost da se Srbiji nametne da ne bude prijatelj Rusiji, jer će morati da sprovodi politiku koja je utvrđena u Briselu.

Lavrov je poručio da je na Srbiji da odluči kojim će putem ići, ali da treba imati u vidu koliko dugo Turska pregovara o pristupu Evropskoj uniji. Tako da predsjednik Redžep Tajip Erdogan, kaže Lavrov, uviđa da za tim pregovorima ima sve manje svrhe. Lavrov je zato naglasio da treba razmisliti zašto se odužuju i pregovori Republike Srbije o pristupanju Evropskoj uniji.

Što se tiče Republike Srpske, Lavrov je podvukao da predsjednik RS Milorad Dodik radi na odbrani Dejtonskog sporazuma, a uprkos tome Zapad ga smatra remetilačkim faktorom, jer Zapad ne poštuje dejtonsko ustrojstvo Bosne i Hercegovine. Naglasio je da se Zapad ponaša kao da je „u lovu“ na Dodika.

Stav autora ne održava nužno stavove portala Aloonline.me