Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je u Parizu i Šantiliju, gdje je učestvovao na Međunarodnoj konferenciji o globalnoj politici — World Policy Conference, u organizaciji Francuskog instituta za međunarodne odnose. Tokom posjete govorio je o položaju Srbije u Evropi, budućnosti evropskog kontinenta, odnosima velikih sila, Kosovu i Metohiji, bezbjednosti Srbije, političkim prilikama u zemlji, mogućim izborima, ali i o pritiscima na Srbiju iz regiona i iz evropskih institucija.

Vučić je, prije odlaska na konferenciju u Šantiliju, rekao da je za Srbiju veoma važno što učestvuje na skupu takvog značaja, jer je riječ o platformi na kojoj se može čuti glas manjih zemalja koje žele da sačuvaju samostalnost, nezavisnost i suverenitet. Istakao je da se sa osnivačem i izvršnim predsjednikom WPC-a i Francuskog instituta za međunarodne odnose Tijerijem de Monbrijalom dugo poznaje i da mu je zahvalan na prilici da Srbija govori na važnom međunarodnom forumu.

Govoreći u Parizu, pred polazak u Šantili, Vučić se osvrnuo i na unutrašnje političke prilike u Srbiji. Komentarišući incidente u Zemunu, gdje su, kako je naveo, napadnuti aktivisti Srpske napredne stranke, poručio je da je takvo ponašanje posljedica uvjerenja pojedinaca da imaju pravo na prostor i život drugih ljudi, a da istovremeno drugima ne dozvoljavaju ni dio onoga što sebi dopuštaju.

„To je dio svakodnevne rutine u kojoj neko misli da ima pravo na prostor, na život ljudi, da maltretira ljude, da ne dozvoli nikom drugom ni dio onoga što je sebi dozvolio”, rekao je Vučić.

On je poručio da je „to vrijeme prošlo” i pozvao sve političke aktere i građane, bez obzira na to kojoj strani pripadaju, da poštuju jedni druge.

„Pozivam i one koji su za ‘Studenti pobjeđuju’ i one koji su za ‘Srbija pobjeđuje’, samo da budu mirni, da poštuju jedni druge, da ukažu taj respekt jedni drugima. Izbori će se završiti, onaj ko pobijedi dobiće priliku da stvari mijenja u našoj zemlji, da čini nešto dobro za naše građane, a prije toga mi moramo jedni druge da sačuvamo. To su sve naše sestre i braća”, naglasio je predsjednik Srbije.

Vučić je u Parizu govorio i o ekspertskom mišljenju Venecijanske komisije o setu pravosudnih zakona koje je Skupština Srbije usvojila u januaru. Rekao je da nije siguran u kojoj mjeri su komentari pozitivni dok ih pažljivo ne pročita, ali je naglasio da će Srbija poštovati mišljenje Venecijanske komisije.

„Morate dva ili tri puta da pročitate da biste vidjeli koji se sve trikovi kriju iza svega. Svejedno, kako god i šta god da su rekli, mi ćemo to da poštujemo i to da uradimo”, rekao je Vučić.

Odgovarajući na pitanje o mogućem terminu izbora, Vučić je poručio da još ne želi da saopšti kada će oni biti održani. Na navode pojedinih medija i opozicije o mogućim datumima, rekao je da izbore raspisuje nadležna institucija i da će javnost o tome biti obaviještena kada za to dođe vrijeme.

Na samoj Međunarodnoj konferenciji o globalnoj politici u Šantiliju, Vučić je govorio na panelu koji je vodio Tijeri de Monbrijal. Tema razgovora bila je budućnost Evrope i Evropske unije, a De Monbrijal je podsjetio da je Srbija, po istorijskim mjerilima, uvijek bila ključna zemlja šire istočne Evrope.

Vučić je u izlaganju ocijenio da Evropa gubi mnoge važne bitke i da zaostaje za pojedinim dijelovima svijeta, naročito za Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom, posebno u oblastima vještačke inteligencije, robotike, novih tehnologija, bezbjednosti i odbrane.

„Kao Evropljani, svi mi gubimo mnoge važne bitke. Uvijek mislimo da smo najpametniji, da je ovo najljepši dio svijeta. I dalje vjerujem da je to tako, ali zaboravljamo i potcjenjujemo druge i nekako ne shvatamo da zaostajemo za nekim drugim dijelovima svijeta”, rekao je Vučić.

On je upozorio da Evropljani često žive u uvjerenju o sopstvenoj moralnoj i demokratskoj superiornosti, što je, kako je naveo, velika greška. Uporedio je sadašnje stanje Evrope sa Zapadnim rimskim carstvom koje nije razumjelo šta se dešava na njegovim granicama.

„Ne vjerujem da će se Evropa urušiti, to se nikada neće desiti, ali sa svim tim statistikama, recimo za nekih 70 godina, činićemo 5,8 odsto ukupnog svjetskog stanovništva. Ako govorimo o demografiji, novim tehnologijama, vještačkoj inteligenciji, robotici, bezbjednosti i odbrani — kao Evropa mi tu zaostajemo”, naveo je predsjednik Srbije.

Vučić je istakao da Evropljani mogu nastaviti da žive u „balonu” i vjeruju da su važniji od drugih, ali da to neće promijeniti činjenicu da se svijet ubrzano mijenja. Kao primjer je naveo Kinu, za koju je rekao da pokazuje veću radnu disciplinu, posvećenost i stratešku odlučnost.

„Kinezi imaju to tigrovo oko, u smislu da su spremni da prestignu svakoga na svijetu, a mi nismo”, rekao je Vučić.

On je ocijenio da evropske političke odluke često nijesu vođene dugoročnim ciljevima, već potrebom da se zadovolji javno mnjenje i reakcije na društvenim mrežama. Kao primjer je naveo iskustva iz dijaloga Beograda i Prištine u Briselu, tvrdeći da su mu evropski posrednici govorili da ne mogu javno da iznesu određene stavove zbog pritiska na društvenim mrežama.

Govoreći o ekonomiji, Vučić je rekao da Evropa mora otvoreno da govori o niskom privrednom rastu i o činjenici da ne može da se poredi ni sa kineskim ni sa američkim rastom. Dodao je da se u Evropi prethodnih godina gotovo ništa nije riješilo, već se, kako je rekao, „preživljava iz dana u dan” uz očekivanje da će rješenja doći sama od sebe.

Posebno je naglasio da su Evropi potrebne smjele i strateške odluke. Prema njegovim riječima, nije dovoljno da se evropska politika svodi na tehnička, birokratska pitanja i držanje lekcija drugima o moralnoj superiornosti i demokratskim vrijednostima.

„Smatram da su Evropi potrebne smjele, strateške odluke. Svi mi moramo biti hrabriji i otvoreniji za promjene”, poručio je Vučić.

On je dodao da Evropa mora mnogo aktivnije da širi svoj uticaj u Africi i Aziji, jer se u tim djelovima svijeta ne odlučuje samo o ekonomiji i rastu, već i o novim tehnologijama, vještačkoj inteligenciji i robotici. Ocijenio je da Kina postaje dominantna sila u Africi, a da se Sjedinjene Države sve snažnije bave Latinskom Amerikom.

„Evropi je potrebno više, u to nema sumnje”, rekao je Vučić.

Na pitanje o evropskom putu Srbije, Vučić je jasno poručio da je Srbija dio Evrope i da to nije samo geografska činjenica.

„O nama govorim kao o Evropljanima i nikada to neće biti drugačije. To nije samo geografska odrednica, to je i politička odrednica, geostrateška odrednica, a u krajnjem smislu i ekonomska odrednica”, rekao je Vučić.

Ipak, naglasio je da ne vidi kako će Evropa u budućnosti pratiti Kinu i Ameriku ukoliko ne donese snažnije strateške odluke. Dodao je da je Zapadni Balkan mali dio šire evropske slike, ali da i taj prostor mora biti posmatran u kontekstu budućnosti kontinenta.

Vučić je govorio i o Ukrajini, navodeći da se može razumjeti stav da Ukrajina treba da bude primljena u Evropsku uniju iz bezbjednosnih razloga, ali je postavio pitanje kakva će teritorija Ukrajine biti dio Evrope, jer će, kako je rekao, i tamo prije ili kasnije morati da dođe do mira.

Nakon učešća na konferenciji, Vučić je u izjavi medijima rekao da je imao dobre razgovore sa Tijerijem de Monbrijalom, kao i sa drugim zvaničnicima, od Rumunije do Kazahstana. Istakao je da se nada da bi Međunarodna konferencija o globalnoj politici naredne godine mogla da dođe u Beograd.

„Nadam se da ćemo je dovesti u Beograd i da ćemo već u martu sljedeće godine neku od ovako važnih sesija imati u Beogradu”, rekao je predsjednik Srbije.

On je dodao da mu je bilo značajno da čuje obraćanje predsjednika Francuske Emanuela Makrona, jer se, kako je rekao, sve jasnije vidi u kom će se pravcu kretati Evropa. Prema njegovoj ocjeni, u budućnosti će biti sve više identitetskih pitanja i redefinisanja odnosa među evropskim državama, dok će se zajednički nivo vjerovatno najviše odnositi na spoljne poslove, odbranu i bezbjednost.

Vučić je naveo da je na panelu govorio i o poštovanju međunarodnog prava, ali i o tome kako su, prema njegovim riječima, gažena prava Srbije i srpskog naroda, posebno kada je riječ o Kosovu i Metohiji.

„Smatram da sam na relativno dobar način, u nejednostavnim uslovima, govorio o tome kako su gažena prava Srbije i srpskog naroda, posebno u vezi sa situacijom na Kosovu i Metohiji, i o principijelnoj poziciji Srbije”, rekao je Vučić.

U razgovoru sa novinarima poslije konferencije osvrnuo se i na bezbjednosne izazove i kritike koje dolaze iz Evropskog parlamenta i regiona. Komentarišući izjavu izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju Tonina Picule da je vlast u Srbiji glavni izvor nestabilnosti i da su kineske rakete poruka susjedima, Vučić je rekao da Srbija ne želi nikoga da napada, ali da mora da bude sposobna da se brani.

„Mi smo razumjeli vaše poruke i bićemo sposobni i dovoljno snažni da možemo da se branimo. Vi nemojte da nas napadate, nikom ništa, imaćemo mir. Mi da napadamo bilo koga nećemo”, poručio je Vučić.

On je odbacio kritike o naoružavanju Srbije i upitao zašto se kao poruka susjedima ne posmatraju i nabavke naoružanja drugih zemalja u regionu, uključujući haubice, helikoptere, rakete za borbene avione, kao i vojna saradnja sa Prištinom i Tiranom.

Govoreći o Piculi, Vučić je rekao da ga ne zanimaju njegove poruke u Evropskom parlamentu, tvrdeći da on više ne krije da mu je cilj rušenje Srbije.

Predsjednik Srbije se osvrnuo i na odnose Srba i Bošnjaka. Rekao je da se, kad god se otvori prostor za ozbiljniji razgovor i saradnju, pojavljuju teme koje dodatno raspiruju nepovjerenje i mržnju. Kao primjer je naveo razgovore o izgradnji auto-puta do Sarajeva i tvrdnje oko „Sarajevo safarija”, ocjenjujući da takve konstrukcije ne odgovaraju ni Srbima ni Bošnjacima, već nekim trećim interesima na Balkanu.

Vučić je rekao da je siguran da određenim krugovima u Zagrebu nije u interesu da Srbi i Bošnjaci imaju najbolje odnose. Podsjetio je da je Srbija izgradila i obnovila tri mosta prema Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, ističući da se kroz „trag političkih interesa” može vidjeti kome odgovara produbljivanje podjela.

„Kao što kroz trag novca možete doći do svega, ovdje ćete uvijek kroz trag političkih interesa doći do toga ko stoji iza raznih gluposti”, rekao je Vučić.

Predsjednik Srbije je u Parizu komentarisao i mogućnost političkog nadmetanja sa rektorom Univerziteta u Beogradu Vladanom Đokićem, za kojeg je rekao da ima nedvosmislenu i ogromnu podršku Evropske unije i drugih spoljašnjih faktora. Na pitanje da li se plaši političkog megdana sa Đokićem, Vučić je rekao da će, ukoliko bude kandidat na izborima, tražiti podršku naroda.

„Ako se dogodi slučajno da moram da idem ja, tražiću podršku našeg naroda, svojih ljudi, zbog svega onoga što smo uradili i zbog svega onoga što planiramo”, rekao je Vučić.

Dodao je da je Đokić, kako je naveo, za sada jedini siguran kandidat i da iza njega stoje velika strana, medijska, regionalna, evropska i svjetska podrška. Vučić je ocijenio da borba neće biti laka, ali da će, ko god bude kandidat sa njegove strane, morati prije svega da brine o građanima.

„Ogromna je mašinerija, ogroman novac iza njih, ogromna očekivanja, nesumnjivi su favoriti, a kako će biti, ostaje nam neko vrijeme da se svi zajedno u to uvjerimo”, rekao je predsjednik Srbije.

Vučićeva posjeta Parizu i učešće na WPC-u protekli su tako u znaku širih poruka o mjestu Srbije u Evropi, ali i upozorenja da se stari kontinent nalazi pred ozbiljnim strateškim izazovima. Predsjednik Srbije je poručio da Srbija ostaje evropska zemlja po geografiji, politici, ekonomiji i geostrateškom položaju, ali i da Evropa mora da promijeni način razmišljanja ukoliko želi da zadrži globalni značaj u svijetu u kojem se centri moći sve brže pomjeraju ka Aziji i drugim rastućim regionima.