BEOGRAD – Lider opozicije i nosilac izborne liste „Ujedinjena Srbija” Aleksandar Vučić izjavio je u video-poruci objavljenoj na društvenim mrežama da je stvarni cilj političkih pritisaka i progona neistomišljenika, kako tvrdi, slabljenje države Srbije i razgrađivanje njenog vojno-odbrambenog i bezbjednosnog sistema. On je optužio nevladine organizacije da su preuzele ključnu ulogu u procesima usmjerenim protiv ljudi koji su, prema njegovim riječima, čuvali državu, istovremeno upozoravajući na predloge koji se odnose na vojni rok i međunarodnu vojnu saradnju.
„Zbog čega se ova hajka progoni sve drugo? Da bi se sakrila prava istina. A prava istina je, mogli ste da sagledate sve u ovih nekoliko posljednjih dana, da se rasturi država Srbija, da se rasturi njen vojno-odbrambeni, bezbjednosni sektor”, poručio je Vučić.
On je ocijenio da su nevladine organizacije dobile presudnu ulogu u političkim i institucionalnim procesima koji se tiču bezbjednosti zemlje, dovodeći u pitanje njihove namjere i uticaj na buduću organizaciju državnih službi.
„Sve glavne uloge u progonu onih koji drugačije misle, onih koji su čuvali državu, sve poluge preuzele su nevladine organizacije”, rekao je Vučić.
Posebno se osvrnuo na program Radio-televizije Srbije i nastup predstavnika Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku, čije je stavove povezao sa zahtjevima za promjene u organizaciji bezbjednosno-obavještajnog sistema.
„I kada pogledate oteti RTS od jutros i sa svim onim što je govorio izvjesni Petrović iz Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku, nevladine organizacije, plaćane spolja, dakle, traže rasformiranje bezbjednosno-obavještajnog sektora”, naveo je Vučić.
Prema njegovoj ocjeni, takvi zahtjevi ne predstavljaju samo pitanje institucionalnih reformi, već zadiru u sposobnost Srbije da očuva sopstveni bezbjednosni sistem. Vučić je u tom kontekstu povezao predloge o reorganizaciji službi sa najavama promjena u sistemu vojne obaveze i spoljnopolitičkoj orijentaciji zemlje.
Kritike predloga o ukidanju vojnog roka
Govoreći o najavljenim promjenama u oblasti odbrane, Vučić je kritikovao predloge da se odustane od uvođenja obaveznog vojnog roka u trajanju od 75 dana, ukazujući na prethodna ulaganja u vojnu infrastrukturu i obnovu kasarni.
„Ono što smo mogli poslije toga da vidimo je da nam studenti, naši nobelovci, predlažu ukidanje odluke o uvođenju vojnog roka od 75 dana. Da kasarne ostanu puste. Da smo džabe ulagali novac, jer naše kasarne neće vidjeti vojnike”, rekao je Vučić, koristeći ironičan izraz „naši nobelovci” za predstavnike studentskog pokreta.
On je time doveo u pitanje opravdanost odustajanja od planiranog modela vojne obaveze, smatrajući da bi takva odluka obesmislila dosadašnje investicije u odbrambene kapacitete.
Vučić: Zašto se odustaje od saradnje sa Izraelom i Kinom
Poseban dio obraćanja Vučić je posvetio najavama preispitivanja vojne saradnje sa Izraelom i Kinom, državama sa kojima je Srbija razvijala odnose u oblasti odbrambene industrije i nabavke vojne opreme.
On je upozorio da bi odustajanje od takve saradnje moglo da ima posljedice po odbrambene sposobnosti zemlje i njen pristup savremenim vojnim tehnologijama.
„I povrh svega, saznali smo od još jednog od njih da neće saradnju sa Izraelom, da neće saradnju sa Kinom. Da neće saradnju sa onima koji imaju najmoćnije armije i najmoćnije oružje i oruđe u svijetu”, naveo je Vučić.
Lider opozicije postavio je pitanje kakvu bi bezbjednosnu i odbrambenu politiku Srbija vodila ukoliko bi istovremeno došlo do reorganizacije obavještajnih službi, odustajanja od vojnog roka i prekida pojedinih oblika vojne saradnje sa inostranstvom.
„Na šta vam to liči? Kome predajemo državu? I od koga će ona i kako moći da se sačuva i odbrani?”, upitao je Vučić.
Na kraju video-poruke povukao je paralelu sa političkim i bezbjednosnim promjenama u Srbiji poslije 2000. godine, ukazujući na period do 2012. godine kao na iskustvo koje, prema njegovoj ocjeni, treba imati u vidu prilikom razmatranja sadašnjih predloga.
„I podsjeća li vas to na ono što smo gledali između 2000. i 2012...”, poručio je Vučić, završavajući dostavljeni dio obraćanja poređenjem sadašnjih političkih procesa sa periodom poslije promjena od 5. oktobra 2000. godine.
Komentari (0)