Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas u Palati Srbija sa predsjednikom Švajcarske Konfederacije Gijem Parmelanom, koji boravi u dvodnevnoj zvaničnoj posjeti Srbiji, tokom koje se obilježava 110 godina diplomatskih odnosa dvije zemlje i pokreće novi program saradnje za period od 2026. do 2029. godine.

Parmelanu je ispred Palate Srbija priređen svečani doček uz najviše državne počasti, intoniranje himni dvije zemlje i počasni stroj Garde Vojske Srbije. Zajedno sa predsjednikom Vučićem, švajcarskog predsjednika dočekali su i ministri u Vladi Srbije Nemanja Starović, Bela Balint, Jagoda Lazarević i Aleksandra Sofronijević.

Nakon svečanog dočeka održan je tet-a-tet sastanak dvojice predsjednika, a potom i plenarni sastanak delegacija Srbije i Švajcarske. U prisustvu Vučića i Parmelana potpisan je i Sporazum o švajcarsko-srpskom programu inovacija, koji su potpisali ministar nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Bela Balint i ambasadorka Švajcarske u Srbiji An Lugon-Mulen.

Švajcarska na Ekspu 2027. na nivou predsjednika

Vučić je, nakon razgovora, izjavio da je za Srbiju posebno značajno to što je Parmelan potvrdio da će Švajcarska učestvovati na specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027. u Beogradu na nivou predsjednika.

„Veoma sam srećan što je predsjednik Parmelan rekao i naglasio da će na nivou predsjednika Švajcarske Konfederacije biti prisutni na Ekspu u junu 2027. godine, što je za nas posebna čast i hvala Švajcarskoj na tome”, istakao je Vučić.

Predsjednik Švajcarske je naveo da dvije zemlje uspješno jačaju bilateralne odnose i naglasio da je Srbija glavni trgovinski partner Švajcarske na Balkanu. On je podsjetio da odnosi dvije zemlje imaju dugu tradiciju i da su, kako je rekao, tokom teških vremena, posebno u periodu Prvog svjetskog rata, prerasli u čvrsto prijateljstvo.

Parmelan je posebno naglasio značaj srpske dijaspore u Švajcarskoj, ocjenjujući da ona predstavlja jednu od najvažnijih spona između dvije države.

Novi program saradnje od 2026. do 2029. godine

Tokom posjete Parmelana Beogradu biće pokrenut novi program saradnje Srbije i Švajcarske za period od 2026. do 2029. godine. Prema riječima švajcarskog predsjednika, program će obuhvatiti oblasti demokratije, održivog urbanog razvoja, ekoloških promjena i inkluzivnih procesa, kao i podršku Srbiji na evropskom putu.

„Danas popodne govorićemo o Programu saradnje između 2026. i 2029. godine, o demokratiji, o održivom urbanom razvoju, o ekološkim promjenama i svakako ćemo doprinijeti i inkluzivnim promjenama i pristupanju Srbije Evropskoj uniji”, rekao je Parmelan.

Švajcarske federalne vlasti ranije su najavile da će Parmelan tokom posjete, osim razgovora sa Vučićem, imati sastanak i sa premijerom Srbije Đurom Macutom, posjetiti naučno-tehnološki park koji podržava Švajcarska i razgovarati sa poslovnim liderima iz obje zemlje.

Ambasadorka Švajcarske u Srbiji An Lugon-Mulen izjavila je ranije da je značajno što predsjednik Švajcarske, poslije 18 godina, boravi u zvaničnoj posjeti Srbiji. Ona je istakla da Parmelan dolazi sa ekonomskom delegacijom visokog nivoa, što pokazuje zainteresovanost Švajcarske za Srbiju kao najveću zemlju Zapadnog Balkana u pogledu regionalne stabilnosti i ekonomskog potencijala.

Sporazum o inovacijama i nove investicije

Parmelan je izrazio zadovoljstvo zbog potpisivanja bilateralnog sporazuma o inovacijama, ističući da je upoznat sa činjenicom da je srpska privreda sve više zasnovana na inovacijama.

„Drago nam je da smo potpisali ovaj bilateralni sporazum o inovacijama, sa željom da podstaknemo partnerstva, da ubrzavamo komercijalizaciju proizvoda i usluga i da ojačamo saradnju”, poručio je Parmelan.

On je naglasio da je za privredu i investicije najvažnije stabilno i predvidivo poslovno okruženje, pravna sigurnost, lojalna konkurencija i uređene javne nabavke. Kao oblasti u kojima postoji veliki potencijal za saradnju u budućnosti izdvojio je građevinarstvo, saobraćaj i zdravstvo.

Parmelan je naveo i da je Švajcarska zaključila više od 110 sporazuma o zaštiti investicija sa različitim zemljama u svijetu, a da je posljednji takav sporazum potpisan prošle sedmice sa Saudijskom Arabijom. Prema njegovim riječima, bilo bi značajno da se sličan sporazum potpiše i sa Srbijom, kako bi se dodatno osnažio pravni okvir i otvorile mogućnosti za veće investicije.

Dualno obrazovanje kao jedna od ključnih tema

Jedna od važnih tema razgovora bila je i saradnja u oblasti dualnog obrazovanja. Vučić je naveo da je u Srbiji u ovom trenutku 21.580 mladih u programu dualnog obrazovanja, prije svega srednjoškolskog uzrasta, ali je ocijenio da je to nedovoljno.

„To je za nas nedovoljno, nije nevažno, naravno, ali je nedovoljno”, rekao je Vučić, dodajući da su završeni trening centri u Vlasotincu i još dva mjesta.

On je istakao da Srbija mora da promijeni odnos prema radu, učenju i obrazovanju, navodeći da kod nas i dalje postoje ostaci mentaliteta prema kojem se očekuje da država sve obezbijedi, a da je dovoljno samo dobiti diplomu.

Vučić je podsjetio i na razgovor sa nekadašnjim izraelskim predsjednikom Šimonom Peresom.

„Od velikog Šimona Peresa sam naučio, on mi je rekao: Aleksandre, onaj ko je star kao mi, a ne bude učio, neće moći da bude uspješan u svom poslu. Onaj ko je dijete od 14, 15 i 16 godina, a ne radi i ne ide na posao makar dva ili tri sata dnevno, neće moći da bude uspješan u bilo kojem poslu da ga radi poslije školovanja”, rekao je Vučić.

On je dodao da će mnogo toga morati da se mijenja i da je bio „pomalo razočaran” što, nakon sastanka sa Ursulom Renold prije šest ili sedam mjeseci, nije bilo dovoljno razumijevanja i političke snage da se agresivnije krene u primjenu švajcarskog modela dualnog obrazovanja.

Parmelan je naveo da više od 70 odsto mladih u Švajcarskoj prolazi kroz dualni sistem obrazovanja, u okviru kojeg se nudi više od 250 zanimanja. On je poručio da je Švajcarska uvijek spremna da pomogne Srbiji da bolje razumije i razvije taj model.

„Ja sam lično čist produkt tog sistema i dokazano je da je efikasan, pošto sam po drugi put bio i član Vlade i evo predsjednik u Švajcarskoj”, rekao je Parmelan.

Energetika, cijena nafte i NIS kao veliki izazovi

Odgovarajući na pitanja novinara o situaciji na Bliskom istoku, rastu cijene nafte i mogućem uticaju na švajcarske investicije u Srbiji i regionu, Vučić je rekao da se Srbija nalazi u velikom problemu kada je riječ o pokušajima da spriječi rast cijena naftnih derivata.

On je podsjetio da je država već odustala od 25 odsto prihoda od akciza, ali da problemi ostaju.

„Možete da mislite naše probleme, nama i dalje traju sankcije, samo se ne primjenjuju još mjesec dana ili nešto manje od mjesec dana, do kada bi trebalo konačno da se zaključi sporazum o kupoprodaji NIS-a”, rekao je Vučić.

Prema njegovim riječima, cijena nafte već je prešla 111 dolara za barel, a svaka poruka koja dolazi iz Bijele kuće, Teherana ili regiona dodatno utiče na rast cijena.

„Najbolje bi bilo kad niko ništa ne bi govorio, bar se ne bi povećavala cijena nafte. A ovako, svaki put kad probaju da umire cijenu nafte, ona ode gore”, naveo je Vučić.

On je dodao da šest od osam zemalja u regionu već ima višu cijenu goriva od Srbije, ali da država ne može beskonačno da se odriče prihoda.

„Ne znam šta više da radimo, da odustajemo od svih prihoda za državu, mi se nalazimo u velikom problemu”, istakao je predsjednik Srbije.

Strah od novog rasta inflacije

Vučić je upozorio da skok cijena nafte i neizvjesnost na svjetskom tržištu mogu ponovo da pokrenu inflatorne pritiske.

„Samo da nam se to ne odrazi na ljude, da nam inflacija ponovo ne počne da skače. I u martu je to bilo dobro, sve dobro, sve pod kontrolom, 2,8 odsto, moramo da probamo da držimo to ispod tri odsto”, rekao je Vučić.

On je naveo da Srbija pokušava da završi određene ugovore sa Ukrajinom i drugim partnerima, uključujući sporazume o slobodnoj trgovini ili posebne barter aranžmane u vezi sa đubrivom, kako bi se obezbijedile potrebe domaćih poljoprivrednika.

Vučić je dodao da Švajcarska ove probleme sigurno osjeća manje od Srbije, jer je finansijski mnogo snažnija i stabilnija zemlja. Ipak, kako je naglasio, Srbija nema problem sa javnim dugom i on, kako je rekao, neće preći ni 50 odsto BDP-a, ali će izazovi biti sve veći.

Parmelan je ocijenio da cijene barela nafte mogu negativno da utiču i na investicije švajcarskih preduzeća u Srbiji. On je ukazao i na rastući protekcionizam u svijetu, ističući da Švajcarska želi da se izdvoji iz takvih tokova i da potpisuje što više sporazuma o slobodnoj razmjeni dobara i usluga.

Evropski put, pravosudni zakoni i preporuke ODIHR-a

Vučić je izjavio da očekuje da se u Skupštini Srbije uskoro nađu zakoni koji se tiču mišljenja Venecijanske komisije o izmjenama pravosudnih zakona, kao i zakoni kojima treba da budu implementirane preporuke ODIHR-a.

„Očekujem uskoro da se nađu zakoni u parlamentu koji se tiču volje ili onoga kako je Venecijanska komisija vidjela promjene, takozvanih pravosudnih zakona. Tiču se i preporuka ODIHR-a za fer i poštene izbore, dakle mi da uradimo svoj posao”, rekao je Vučić.

Govoreći o evropskim integracijama i strateškoj autonomiji Srbije u složenim geopolitičkim okolnostima, Vučić je rekao da je situacija u svijetu svakog dana sve komplikovanija i da niko ozbiljan ne može da obećava lake odgovore.

„Jedino što mogu da obećam je da ćemo da čuvamo mir i stabilnost i da pravimo dodatne finansijske bafere”, kazao je Vučić.

On je dodao da Srbija pažljivo čeka trenutak u kojem će na najbolji način zaštititi svoje finansijske interese i odlučivati kako i sa kim da sarađuje. Naveo je i da Srbija sada ima više finansijskih investitora sa sjevernoameričkog kontinenta, odnosno iz Sjedinjenih Američkih Država.

„Na nas su uglavnom svi ljuti”

Vučić je ocijenio da je i „snažna i moćna Švajcarska”, nakon izbijanja rata u Ukrajini, mogla da vidi da nije moguće voditi politiku tako da se niko ne naljuti.

„Na nas su uglavnom svi ljuti, ali to govori, čini mi se, o ispravnosti naše politike i o našoj poziciji jedne nezavisne i suverene zemlje”, rekao je Vučić.

On je poručio da se Srbija nalazi na evropskom putu i izrazio uvjerenje da će u zemlji morati da postoji dijalog između onih koji različito misle.

Prema njegovim riječima, pojedini akteri nisu se odazvali ni nakon više poziva na dijalog, ali je izrazio očekivanje da će to u budućnosti prihvatiti, jer je, kako je naveo, jasno koja strana ima veću podršku građana Srbije.

Prijedlog dijaloga o ljudskim pravima

Parmelan je saopštio da je tokom razgovora sa Vučićem predložio uvođenje bilateralnog dijaloga Srbije i Švajcarske o ljudskim pravima.

On je objasnio da za Švajcarsku takvi dijalozi nisu novina, jer ih ima sa velikim zemljama, poput Kine, Nigerije i Brazila.

„Radi se o razgovorima kada se svi problemi iznesu na sto, sve poteškoće, i to se radi recipročno, a iza toga smo željni da budemo efikasni, da nemamo zatvorena vrata ni za koga i ni za šta”, rekao je Parmelan.

On je naglasio da je Švajcarska u okviru međunarodne saradnje uložila više od tri milijarde evra u region Zapadnog Balkana, dodajući da su zemlje regiona ostvarile značajan napredak u oblasti bezbjednosti, uvođenja i jačanja demokratskih institucija.

„Naravno da uvijek ostaju neki izazovi i da je situacija uvijek pomalo nesigurna, ali mi smo tu da podržimo dijalog, da se uvede povjerenje i da se nastavi sa napretkom”, poručio je predsjednik Švajcarske.