Ministarstvo finansija saopštilo je da je obezbijedilo 450 miliona eura za takozvanu „fiskalnu rezervu“ za 2026. i 2027. godinu, predstavljajući taj potez kao dokaz „stabilnosti“ i „odgovornosti“. Međutim, iza optimističnih formulacija krije se činjenica da Crnu Goru već za dvije godine čeka dužnički zid težak 2,2 milijarde eura, što je teret bez presedana za državu ovako skromne ekonomije.

Iz Ministarstva priznaju da se od tog iznosa čak 1,6 milijardi odnosi na dospijevajući dug, dok preostalih oko 600 miliona treba da pokrije kapitalne projekte, čiji je „strateški značaj“ građanima odavno pod znakom pitanja, s obzirom na hronični nedostatak transparentnosti.

Posebno zabrinjava 2027. godina, u kojoj Crnu Goru čeka rekordna obaveza otplate – oko 1,2 milijarde eura. Iako Ministarstvo to naziva „blagovremenim planiranjem“, kritičari upozoravaju da se država više bavi gašenjem požara novim zaduženjima nego stvaranjem održive finansijske politike.

Ugovor o novom kreditu potpisan je sa više međunarodnih finansijskih institucija, među kojima su Merrill Lynch International, MUFG Bank, Société Générale, OTP Bank, Erste Group, AKA Ausfuhrkredit-Gesellschaft i Eurobank Private Bank Luxembourg. Ministarstvo to tumači kao dokaz „kredibiliteta države“, ali istovremeno se postavlja pitanje: da li je zaista riječ o kredibilitetu ili samo o spremnosti bankarskog sektora da zarađuje na sve gladnijem crnogorskom dugu?

Arpažman nosi šestomjesečni EURIBOR uvećan za maržu od 2,5 odsto, što trenutno daje ukupan trošak od oko 4,5 odsto kamate. Kredit je na pet godina, uz polugodišnju otplatu — uslovi koje Ministarstvo naziva „povoljnim“, iako će država na kraju platiti desetine miliona eura samo na kamate.

U resoru ministra Novice Vukovića tvrde da je prethodila „sveobuhvatna analiza“ i da su konsultacije vođene sa više banaka u oktobru 2025. godine. Ipak, javnost i dalje nema uvida u ponuđene opcije, kriterijume odabira niti prave rizične projekcije za naredne godine — što baca sjenu na čitavu operaciju.

U zaključku, Ministarstvo poručuje da kredit „doprinosi urednom servisiranju obaveza i očuvanju ekonomske stabilnosti“. Ali građani, koji su već više puta plaćali cijenu finansijskih eksperimenata vlasti, pitaju se: da li je ovo samo još jedna runda šminkanja duga — ili uvod u novu finansijsku krizu koja će pasti na njihova leđa?