Poslanici crnogorskog parlamenta nastaviće danas rad u okviru proljećnjeg zasijedanja, a na dnevnom redu naći će se i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama. Predložene izmjene, koje dolaze od strane poslanika parlamentarne većine, predviđaju značajno oštrije kazne za organizatore i učesnike protesta koji ometaju saobraćaj, uključujući i potpunu zabranu okupljanja na ključnim saobraćajnicama.

Ukoliko budu usvojene, nove zakonske odredbe zabranjuju javna okupljanja na auto-putevima, brzim, magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima, kao i na graničnim prelazima – ukoliko ona ugrožavaju bezbjednost, ometaju protok saobraćaja ili ograničavaju slobodu kretanja građana.

Drastično povećane kazne


Novčane kazne za pravna lica koja organizuju zabranjena okupljanja povećavaju se sa dosadašnjih 500–5.000 eura na 5.000–10.000 eura. Odgovorna lica u tim pravnim subjektima mogla bi biti kažnjena iznosima od 3.000 do 5.000 eura.

Građani koji nastupaju kao organizatori rizikuju kazne od 1.000 do 2.000 eura, dok je za same učesnike predviđena nova kaznena odredba u rasponu od 500 do 2.000 eura, ukoliko prisustvuju skupovima na zabranjenim lokacijama.

Vođama okupljanja koji ne obezbijede prolaz vozilima hitnih službi ili blokiraju saobraćaj prijete kazne u iznosu od 1.000 do 2.000 eura – što je znatno više u odnosu na dosadašnjih 100 do 500 eura.

Posebnom odredbom prvi put se uvodi i obaveza organizatora da omoguće nesmetano kretanje ljudi i vozila ukoliko se skup održava na saobraćajnici.

Ko stoji iza inicijative


Predlog izmjena zakona potpisali su poslanici: Seid Hodžić (Pokret Evropa sad), Duško Stjepović (Demokrate), Jelena Kljajević (DNP), Dejan Đurović (NSD), Bogdan Božović (SNP), Amer Smajlović (BS) i Artan Čobi (Albanski forum).

Građani koji već danima protestuju na Kruševom Ždrijelu poručili su da se „glas naroda ne može ućutkati“ i upozorili da svaki poslanik koji glasa za ovaj zakon mora da se zapita „kome služi i koga predstavlja“.

Iz više nevladinih organizacija, uključujući Akciju za ljudska prava, Centar za ženska prava i Institut alternativa, upozoravaju da predložene izmjene predstavljaju ozbiljno kršenje osnovnih ljudskih prava i derogiranje demokratskih procesa.

Iako priznaju izazove koje blokade mogu prouzrokovati, posebno u turističkoj sezoni, naglašavaju da rješenje ne smije biti u represivnim mjerama, već u razvoju mehanizama koji će istovremeno štititi i slobodu kretanja i pravo na mirno okupljanje.

Nastavak skupštinskog zasijedanja zakazan je za 13 časova.