Ona je na Samitu predsjednica parlamenata u Uzbekistanu govorila u okviru sesije o ljudskim pravima i rodnoj jednakosti u visoko tehnološkom svijetu.
Đurović je, kako je saopšteno iz crnogorskog parlamenta, istakla probleme bezbjednosti žena i djevojčica na internetu, uključujući onlajn /online/ uznemiravanje i diskriminaciju žena i sve češće mizogine napade.
Ona je pozvala na saradnju između sektora i institucija, kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou, kako bi se definisale strateške politike i utvrdili zakonodavni okviri uz odgovornost svih i kako bi internet postao bezbjedan i dostupan prostor za sve žene i djevojčice.
[caption id="" align="alignnone" width="900"]
Đurović je istakla da se u posljednje tri godine svjedoči ubrzanju ključnih tehnoloških trendova i digitalizaciji u svim sferama života.
„U ovom smislu nam je pružena prilika koju moramo da iskoristimo, te stoga ne treba da odbacujemo tehnologiju, već da o njoj učimo i da bolje razumijemo šta ona znači za nas i za svijet u kojem živimo, ali i kakve mogu biti i pozitivne i negativne posljedice njenog korišćenja“, ocijenila je Đurović.
Ona je, govoreći o problemu digitalnog jaza u svijetu i njegovom smanjenju, podsjetila na činjenicu da, prema statistikama Ujedinjenih nacija, skoro 40 odsto svjetskog stanovništva nema pristup internetu i da je razlika u nivou korišćenja digitalnih tehnologija između stanovnika razvijenih i manje razvijenih zemalja izrazito velika.
Đurović smatra da se koordinisanim naporima mora obezbijediti univerzalni pristup internetu, digitalnoj infrastrukturi i opremi.
„Oni se moraju učiniti ekonomski povoljnijim, mora se obezbijediti digitalno obrazovanje za sve, a posebno za ranjivo stanovništvo“, poručila je Đurović.
