Aranđelovdan je slava svih Vasojevića, koji su najveće srpsko pleme nastanjeno u ovom dijelu Crne Gore.
U našem narodu je, prema broju vjernika koji ga slave, najčešća krsna slava pored svetog Nikole - Nikoljdana.
Aranđelovdan je slavio i Car Dušan, Stefan Nemanja i njegovi sinovi.
Arhangel Mihailo je "vođa nebeskih vojski" koji se uvijek javljao na mjestima na kojima se javljala i Bogorodica, tako da predstavlja nebesku silu i zaštitu na zemlji.
Po crkvenom predanju, anđeo Mihailo je prvi stupio u borbu sa zlim duhom i to ime po crkvenom tumačenju označava "onog koji je kao Bog". Na grčkom jeziku riječ "arhi" znači glavni, prvi, a "angelos" znači vjesnik, anđeo.
Prvi među arhangelima Arhangel Mihailo na ikoni predstavlja se kao borac - vojvoda, sa mačem ili kopljem u ruci, a narodno vjerovanje smatra da on dolazi i uzima ljudske duše, kad je kome kucnuo čas.
Na ikoni se ponekad predstavlja kako je pobijedio Denicu, okovao ga verigama i stao mu nogom za vrat. On se smatra čuvarem vjere pravoslavne i borcem protiv jeresi.
Mnoga su narodna vjerovanja o ovom anđelu. Kažu da on obilazi sve bolesnike i ako stane kod nogu – nije dobro, a ako je kod glave - bolesnik će ozdraviti.
Slavi se u jesen, a po narodnom vjerovanju to je zato što kad su sveci dijelili uloge, Arhangel Mihailo dobio je jesenje i zimsko vrijeme - vrijeme zime i zimskih teškoća. Govori se da u ovo vrijeme Arhangel luta svijetom obučen u prosjaka da izgrdi nevjernike i pomogne nevoljnicima.
Jedno narodno vjerovanje kaže da se prema vremenskim uslovima na ovaj dan, može odrediti kakva će biti godina. Kaže se: kakvo je vrijeme na Aranđelovdan, tako će biti tokom cijele zime i proleća! U nekim krajevima Srbije, ovaj anđeo se slavi i kao zaštitnik stočara jer se vjeruje da samo on može otjerati vukove.
Postoji vjerovanje i običaj kod mnogih hrišćana koji slave svetog Mihaila, da, pošto ga smatraju živim svecem, ne spremaju žito, što je neopravdano i netačno. Neophodno je pripremiti žito za slavu, jer svi svetitelji i svi umrli živi su pred Bogom.
