Vlada je obezbijedila dodatne zalihe hrane i goriva zbog, kako saznajemo, aktuelnih dešavanja u svijetu, odnosno ruske intervencije u Ukrajini. Vlada je na jučerašnjoj sjednici odlučila da pokrene postupak stvaranja robnih rezervi, koje u Crnoj Gori ne postoje od 2003. godine. Prema nezvaničnim informacijama, Crna Gora u ovom trenutku ima rezerve hrane za tri, a goriva za dva mjeseca. Vlada u narednom periodu treba da razmotri model po kojem će država opet imati robne rezerve u slučaju rata, prirodnih katastrofa i drugih opasnosti. U Vladi navode da su moguće tri varijante za stvaranje robnih rezervi.

– Prvo rješenje bi se odnosilo na formiranje robnih rezervi u inostranstvu, dakle riječ je o eksternalizaciji ovog postupka. Osnovna prednost ovakvog pristupa se ogleda u činjenici da se ne bi morala osnovati institucija (pandan nekadašnjoj, Direkciji za robne rezerve), odnosno angažovati ljudi i značajna sredstva za vršenje ove važne aktivnosti. Nedostatak ovakvog rješenja se odnosi na problem pravovremenog dopremanja i snabdijevanja tržišta Crne Gore u slučaju nepredviđenih okolnosti (zemljotres, pandemija, ratno stanje, i dr) ukoliko se državne robne rezerve nalaze u inostranstvu. Osim toga, i ovakvo rješenje bi moglo biti skupo sa aspekta potrebe izdvajanja novčanih sredstava, što bi tek detaljna analiza mogla da pokaže – navode u Vladi.

https://aloonline.me/region-i-svijet/zemljotres-grcka-25-februar/




Drugo rješenje bi u principu bilo ono kakvo je Crna Gora imala do 2003. godine, dakle robne rezerve koje bi se nabavljale unaprijed i zatim skladištile na lokacijama unutar same zemlje.

– U tom smislu vjerovatno bi se morala angažovati dodatna kvalifikovana radna snaga koja se bi u okviru posebne institucije, ili kao novoformirani organizacioni dio neke već postojeće institucije, bavila ovim pitanjem. Osim toga, bilo bi neophodno obezbijediti cjelokupnu infrastrukuru za ovakav koncept, što bi značilo izgradnju novih ili preuređenje već postojećih skladišnih kapaciteta na teritoriji države. Dobra rješenja u tom pogledu bi se vjerovatno mogla naći kroz zakup neiskorišćenog skladišnog prostora aktivnih privrednih subjekata, kao i privrednih suvjekata koji više ne postoje, odnosno nalaze se u stečajnom postupku – navodi se u informaciji Vlade.


Đukanovićeva vlada ukinula zalihe


Crna Gora nema robne rezerve od 2003. godine kada su ukinute zakonom o interventnim nabavkama u vrijeme vlade na čijem je čelu bio Milo Đukanović. Važeći Zakon o interventnim nabavkama iz 2003. godine je zamijenio Zakon o robnim rezervama iz 1992. kojim je bilo uređeno formiranje, obnavljanje i korišćenje robnih rezervi u Crnoj Gori, obezbjeđivanje i održavanje skladišnog prostora za smještaj i čuvanje robnih rezervi, poslovanje sa njima i njihovo finansiranje. Prema Zakonu o robnim rezervama one čine osnovne poljoprivredne i prehrambene proizvode, rezerve mesa u živoj stoci, sirovine, naftu i njene derivate, reprodukcioni materijal, industrijske proizvode, ljekove, sanitetski materijal. Tim aktom je bila predviđena i mogućnost osnivanja novčanih rezervi.



Kako kažu, najveća prednost stvaranja robnih rezervi u samoj državi je centralizovano vođenje robnih rezervi na državnom nivou.

– Odnosno postojanje samih rezervi na teritoriji Crne Gore, što bi garantovalo njihovu distribuciju na najbrži mogući način svim onima kojima su potrebne u nepredvidenim okolnostima, kada upravo brzina snabdijevanja predstavlja najvažniji faktor uspjeha – ističu u Vladi.

Treće rješenje bi se odnosilo na kombinaciju dva prethodna, pri čemu skladišta rezervi ne bi bila u samoj zemlji, ali bi se cijeli postupak vodio iz Crne Gore.

– Prednosti i nedostaci ovog koncepta bi takođe bila kombinacija dobrih i loših strana dva potpuno različita koncepta – kažu u Vladi.