PODGORICA – Ugledni britanski list „Fajnenšel tajms“ objavio je opsežan istraživački tekst u kojem analizira veze predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića sa predstavnicima međunarodne kripto-industrije, ukazujući da su ljudi iz najužeg okruženja lidera britanske Reformske stranke Najdžela Faraža posljednjih godina izgradili značajne poslovne i političke interese u Crnoj Gori.

Prema navodima britanskog lista, u središtu te mreže nalazi se Džordž Kotrel, nekadašnji bliski saradnik Faraža, koji je u Sjedinjenim Američkim Državama bio osuđen zbog prevare. „Fajnenšel tajms“ navodi da je Kotrel „već godinama prisutan u Crnoj Gori, povezan sa kripto-biznisima i političkim konsultantskim projektima“, dok se istovremeno Spajić u javnosti zalaže za ambiciozan plan da kriptovalute u budućnosti učestvuju sa čak trećinom u bruto domaćem proizvodu zemlje.

Istraživanje britanskog lista ukazuje da su saveznici Najdžela Faraža u međuvremenu razvili značajne korporativne interese u Crnoj Gori. Kao ključna imena navode se britanski biznismen Kristofer Harborn, Gavejn Tauler i Mehrtaš Azami.

Prema pisanju „Fajnenšel tajmsa“, Harborn je neposredno uoči parlamentarnih izbora 2023. godine registrovao kompaniju u Tivtu, dok je Tauler u istom periodu osnovao sopstveno preduzeće. Azami je, kako se navodi, pokrenuo kompaniju „Maksim enterprajz“. List ističe da se sve to dešava u vrijeme kada crnogorska vlada promoviše ambicioznu strategiju razvoja kripto-industrije.

Posebna pažnja u tekstu posvećena je Džordžu Kotrelu, za koga se navodi da je preko svoje kompanije „Geostratedži“ učestvovao u kreiranju sadržaja za Spajićevu političku kampanju. Istovremeno se podsjeća i na tvrdnje bivšeg ministra pravde Andreja Milovića, koji je ranije javno iznio optužbe da je Kotrel tajno finansirao jednog od političkih kandidata.

„Fajnenšel tajms“ konstatuje i da se Spajić nikada nije jasno ogradio od ovih navoda, što, kako se ocjenjuje, dodatno podstiče pitanja o prirodi odnosa crnogorskog premijera sa pojedincima čiji je međunarodni ugled već bio predmet kontroverzi.

Britanski list podsjeća i na slučaj kazina „Salon Prive“ u Tivtu, gdje je 2023. godine zaplijenjen kripto-bankomat. Tadašnji ministar finansija Aleksandar Damjanović izjavio je da je taj uređaj bio povezan sa Kotrelom. Taj slučaj, kako se navodi, otvorio je pitanja o stepenu regulacije kripto-tržišta u Crnoj Gori i mogućnosti da se ta oblast zloupotrijebi za poslovanje sumnjivog kapitala.

Istovremeno, list ocjenjuje da crnogorska vlada nije ponudila detaljna objašnjenja niti jasnu strategiju regulisanja kripto-industrije, što, prema ocjeni autora teksta, ostavlja prostor za sumnje da bi zemlja mogla postati eksperimentalno područje za interese globalnih kripto-lobija.

„Fajnenšel tajms“ ukazuje i na politički paradoks da Faraž u Evropi sarađuje sa strankama koje imaju izražen evroskeptični kurs, dok se Spajić predstavlja kao snažan zagovornik evropskih integracija. Ipak, list zaključuje da kripto-industrija predstavlja zajednički imenitelj koji prevazilazi ideološke razlike.

Na kraju analize postavlja se pitanje da li će Crna Gora nastaviti da jača institucionalni i pravni okvir ili će, usljed nedovoljno regulisanog kripto-sektora, postati atraktivna destinacija za kapital sumnjivog porijekla i interese međunarodnih finansijskih grupa.

Istraživanje britanskog lista tako viziju Crne Gore kao budućeg „kripto-raja“ ne posmatra isključivo kao ekonomsko pitanje, već i kao ozbiljan test za međunarodni ugled države i njen evropski put.