Energetski sistem Crne Gore suočava se sa ozbiljnim izazovom u trenutku kada je rijeka Ćehotina vraćena u staro korito, jer se pokazalo da je novo, u koje je bila izmještena, konstruktivno nestabilno i ispucalo, usled čega voda direktno prodire u kop Rudnika uglja. Taj problem već sada ima direktne posledice po proizvodnju uglja i dovodi u pitanje stabilno snabdijevanje Termoelektrane Pljevlja u narednim mjesecima.

Prema saznanjima Aloonline, novo korito rijeke, čija je izgradnja bila dio jednog od najskupljih infrastrukturnih zahvata u pljevaljskom basenu, nije izdržalo opterećenje. Nakon pucanja korita, voda je počela nekontrolisano da se uliva u rudnički kop, što je praktično onemogućilo izvođenje radova na otkrivci i eksploataciji uglja. U takvim uslovima, proizvodnja je značajno usporena, a raspoložive količine uglja, prema procjenama iz samog sistema, dovoljne su za svega oko dva mjeseca rada termoelektrane.

Ovakav razvoj događaja dodatno baca sjenku na projekat izmiještanja Ćehotine, koji je državu koštao oko 25 miliona evra. Podsjetimo, u decembru je svečano obilježeno puštanje rijeke u novo korito, čemu su prisustvovali ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović i izvršni direktor Rudnik uglja Pljevlja Nemanja Laković. Iako je bilo najavljeno, svečanom činu nije prisustvovao premijer Milojko Spajić, a već tada su u stručnim i lokalnim krugovima postojale sumnje da radovi na novom koritu nisu izvedeni u skladu sa najvišim tehničkim standardima.

Danas se te sumnje pokazuju kao osnovane. Vraćanje Ćehotine u staro korito nije samo ekološki i tehnički problem, već i pitanje energetske bezbjednosti. Elektroprivreda Crne Gore već je primorana da traži kratkoročna rješenja kako bi obezbijedila nesmetan rad termoelektrane, koja predstavlja ključni oslonac elektroenergetskog sistema zemlje, posebno u zimskom periodu i u uslovima smanjene hidroproizvodnje.

Upravo zbog nemogućnosti da Rudnik uglja Pljevlja u narednom periodu obezbijedi dovoljne količine domaćeg uglja, unutar energetskog sistema se ubrzano traže alternative. Podsjećanja radi, ugalj je već u decembru uvožen iz Bosne i Hercegovine kako bi se premostili kratkoročni manjkovi, što jasno ukazuje na dubinu problema.

Slučaj Ćehotine tako prerasta u mnogo više od lokalnog infrastrukturnog propusta. On otvara pitanja odgovornosti za potrošena sredstva, kvalitet izvedenih radova i dugoročno planiranje u sektoru energetike, u trenutku kada se od sistema očekuje stabilnost, a ne improvizacija. Za Elektroprivredu Crne Gore, ali i za Vladu Crne Gore, naredni dani biće test sposobnosti da se krizom upravlja bez ugrožavanja sigurnosti snabdijevanja strujom i bez dodatnog finansijskog tereta za državu i građane.