Sistem proizvodnje električne energije u Crnoj Gori ušao je u najozbiljniju krizu u poslednjoj deceniji, nakon što je propast projekta izmještanja rijeke Ćehotine dovela do praktičnog kolapsa proizvodnje uglja u pljevaljskom basenu. Posledice pucanja novog korita više se ne mogu prikrivati – one su sada direktno udarile u srce energetskog sistema države.

Termoelektrana Pljevlja trenutno raspolaže količinama uglja koje omogućavaju rad u trajanju ne dužem od 30 dana, nakon čega se otvara pitanje opstanka proizvodnje električne energije iz ovog postrojenja. Istovremeno, eksploatacija uglja u Rudniku uglja Pljevlja je faktički zaustavljena, jer je oštećeno korito Ćehotine ugrozilo i sam površinski kop.

Rudnik uglja Pljevlja suočen je sa tehničkim problemima koji se ne mogu riješiti kratkoročno. Prema raspoloživim podacima, planira se dvomjesečni prekid proizvodnje uglja, kako bi se to vrijeme iskoristilo za sanaciju ispucalog i nefunkcionalnog korita – istog onog koje je nedavno predstavljano kao završeno i bezbjedno rješenje.

Posledice su već počele da se prelivaju van granica Crne Gore. Izvoz uglja prema Srbiji je obustavljen, a pojedini kupci koji su ugalj unaprijed platili sada su u situaciji da ne mogu da preuzmu robu. Tim potezom je ne samo narušeno povjerenje u pljevaljski rudnik kao snabdjevača, već je otvoreno i pitanje finansijske odgovornosti za preuzete obaveze koje se ne mogu ispuniti.

U međuvremenu, Elektroprivreda Crne Gore se priprema za hitan uvoz uglja, kako bi se izbjegao prekid rada Termoelektrane i kolaps elektroenergetskog sistema. To praktično znači da država, uprkos tome što ima sopstveni rudnik i termoelektranu, ulazi u fazu energetske zavisnosti, uz znatno veće troškove i neizvjesnost u snabdijevanju.

Ono što ovaj slučaj čini posebno teškim jeste činjenica da se sve dešava nakon višemilionskog ulaganja u projekat izmještanja rijeke Ćehotine, koji je trebalo da obezbijedi dugoročnu stabilnost proizvodnje. Umjesto toga, dobijeno je pucanje korita, povratak rijeke u stari tok i kriza koja se sada mjeri danima.

Pljevlja su ponovo postala simbol sistemskog promašaja – mjesto gdje su se sudarili politički optimizam, inženjerska samouvјerenost i surova stvarnost terena. A cijenu tog sudara, po svemu sudeći, platiće cijela država.