Kako navodi ovaj portal, napet je bio kraj prošle nedelje američkom predsjedniku Džou Bajdenu. Ne samo da je postojala mogućnost da neće moći da ostvari svoj ambiciozni plan obnove infrastrukture vrijedan dva biliona dolara, već je zbog ogromnog duga postojala mogućnost da Sjedinjene Države uđu u tzv. „Default”, odnosno u situaciju u kojoj više neće moći da otplaćuju svoje dugove.
U poslednji trenutak u petak je izglasano povećanje dopuštenog limita zaduživanja države, što će omogućiti da SAD plaćaju svoje obveze još do decembra.
– Bila bi katastrofa da se dovedemo u situaciju da nemamo više novca za podmirivanje vlastitih obaveza – rekla je Dženet Jelen, američka ministarka finansija.
Njeno ministarstvo sada koristi vanredne mjere kako bi plaćalo svoje račune nakon što je krajem jula dostignut limit zaduženja. Te mjere omogućavaju saveznim službama da zadržavaju i pribavljaju novac u određenom iznosu a da ne izdaju nove obveznice. Takve mjere ipak ne mogu biti dugoročne. Nikada u istoriji SAD nisu izgubile sposobnost podmirivanja vlastitih obaveza. Da se to dogodi, američki mediji mahom navode da bi nastupio skok kamata, a kasnile bi penzije i socijalna pomoć za 50 miliona Amerikanaca koji od tih prihoda žive. Isto bi se u tom slučaju moglo dogoditi i s američkom vojskom. A onda je tu nešto što je dugoročno potencijalno i puno gore, a to je spoljni uticaj. Naime, savezničke nacije poput Japana s krajem jula držale su američke HOV u iznosu od 1,32 biliona dolara, ali tu je i Kina koja ih ima u vrijednosti od 1,07 biliona dolara. Da Kina počne da se rešava tih obveznica, to bi oslabilo potražnju za dolarom i otvorilo mogućnost da Kina konačno makne dolar s mjesta najpoželjnije svetske valute, jedno je od mišljenja koje se može čuti i pročitati u američkim medijima.
– Na naše se obveznice dugo gledalo kao na najsigurnije na planeti. Dijelom je i to zaslužno za status koji dolar ima. Dovesti to u pitanje nemogućnošću plaćanja obaveza zaista bi moglo imati katastrofalan učinak – poručila je ministarka Jelen.
Ugled Amerike nakon katastrofe u Afganistanu, skandala s prodajom podmornica Australiji i ovog najsvježijeg raspravljanja već je ozbiljno poljuljan. Limit je postavljen prvi put tokom Prvog svetskog rata, kada je tadašnji predsjednik Vudro Vilson zatražio od Kongresa da dopusti povećano zaduženje zbog finansiranja ratnih napora. Od tada je to tema u Kongresu koja je dosad kulminirala tri puta u ovoj deceniji. Kao i sada, i u tim instancama čekalo se na rešenje do poslednjeg trenutka. Mogućnost da ne omoguće novo zaduženje od pola biliona dolara na dopuštenih 28,5 biliona republikanci su iskoristili u dnevnopolitičke svrhe. Očito je da ne bi dopustili da SAD uđe u „default”, ali su i jasno istakli da ne vide zbog čega bi demokratama i Bajdenu olakšavali posao. Mala je utjeha što demokrate ni jednom nisu odbili povećanje za mandata Donalda Trampa.
Troškovi savezne države su poveliki. Vašington post je napravio projekciju njene cijene sedmicu za sedmicom tokom mjesec dana ako 18. oktobra nastupi tzv. „default”. Za plate zaposlenih savezne administracije potrebno je 1,7 milijardi dolara, za radnike u zdravstvu 1,5, za socijalno i povrat poreza 20 milijardi, za troškove javno dostupnog zdravstva pet milijardi, navodi Vašington post.
I to samo u prvoj nedelji. A slijede kamate te drugi troškovi raspoređeni po datumima u svakoj nedelji svakog mjeseca u godini. Milijarde i milijarde. Svojim prihodima država može da namiri oko 60 odsto svojih troškova u prvoj nedelji eventualnog „defaulta”. Posledice takvog događaja bile bi takve da bi uticale na generacije Amerikanaca, smatraju analitičari.
Amerikanci bi „default” plaćali generacijama jer bi globalni ulagači s pravom vjerovali da su finansije savezne vlade politizovane te da možda dođe vrijeme kada oni neće dobiti ono što im se duguje na vrijeme.
Logičan sled događaja bio bi da agencije smanje američki kreditni rejting, da kamate naglo porastu, a padne vrijednost dolara. I takva situacija ne bi stvorila samo ekonomski nego i sigurnosni problem jer SAD više ne bi mogle uvoditi ekonomske sankcije.
– „Default” bi u opasnost doveo međunarodni ugled SAD kao pouzdanog i vjerodostojnog privrednog i odbrambenog partnera – rekao je Lojd Ostin, američki ministar odbrane.
U tom smislu je srećna okolnost što niko u svijetu kao da se ne brine previše zbog takve situacije. Kina i sama ima problema s dugom zbog situacije s nekretninskim divom „Evergrandeom”, Japan je u procesu formiranja nove vlade.
