Inostrani dug na kraju juna iznosi 3,65 milijardi, a domaći 426,6 miliona, što je ukupno 4,078 milijardi. Depoziti su na kraju juna iznosili 428,8 miliona.
Državni dug na kraju drugog kvartala, odnosno 30. juna, iznosi 4,078 milijardi eura, što je 87,96 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda. Depoziti su na kraju juna iznosili 428,8 miliona, pa je neto državni dug na taj datum iznosio 3,65 milijardi eura, pokazuju preliminarni podaci Ministarstva finansija i socijalnog staranja (MFSS).
Ove podatke je ministar finansija Milojko Spajić dostavio u odgovoru na poslaničko pitanje Predraga Sekulića (DPS), kojeg je zanimalo koliko iznosi državni dug prije dolaska nove vlade i na kraju prvog polugodišta ove godine.
Spajić je kazao i da će Vlada usvojiti preporuke trgovaca u maloprodaji, da ograniče trgovačku obračunatu maržu, koja čini sastavni dio maloprodajne cijene za suncokretovo ulje, bijeli šećer i mlijeko. Odgovarajući na pitanje Borisa Mugoše (SD), šta će preduzeti da saniraju negativne posledice drastičnog rasta cijena, Spajić je kazao da je, uz sve što rade da ublaže situaciju nastalu usljed rasta cijena, korisno što su obezbijedili besplatne udžbenike, uvođenje dječjeg dodatka i povećanje staračkih naknada i minimalne zarade.
– Rast cijena prehrambenih proizvoda evidentan je na međunarodnom tržištu zbog korona krize. Ono što nas je donekle ograničilo je odluka prethodne vlade da ukine robne rezerve koje se koriste u ovakvim situacijama – naveo je Spajić.
Vlada je, kako je kazao, našla način da koncipira nekoliko mjera, među kojima je ograničila maloprodajnu cijenu pšeničnog bijelog hljeba, a ministarstvo je pokrenulo projekat socijalni bon.
