SOFIJA – Aktuelna predsjednica Bugarske Ilijana Jotova pobijedila je u drugom krugu predsjedničkih izbora, održanom 1. novembra, obezbijedivši prvi petogodišnji mandat na osnovu neposrednog izbora građana. Prema podacima Centralne izborne komisije, nakon obrade 99,95 odsto zapisnika sa biračkih mjesta, Jotova je osvojila 57,58 odsto glasova, dok je njen protivkandidat Andrej Đurov dobio 39,46 odsto. Njena pobjeda potvrdila je politički kontinuitet sa bivšim predsjednikom, a sadašnjim premijerom Rumenom Radevom, sa kojim dijeli stav da rat u Ukrajini treba okončati diplomatskim putem i da Evropska unija mora da obnovi komunikaciju sa Rusijom.

Za Jotovu i kandidata za potpredsjednika Kirila Valčeva glasalo je 1.093.564 birača, dok su Đurov i njegov kandidat Georgi Kandev dobili 749.543 glasa. Opciju da ne podržavaju nijednog kandidata izabralo je 2,95 odsto birača. Jotova je pobijedila u 28 izbornih okruga, dok je Đurov bio uspješniji u tri, uključujući dva sofijska okruga.

Izlaznost je bila niska, približno 27 odsto, što ukazuje na ograničenu mobilizaciju biračkog tijela uprkos značajnim spoljnopolitičkim razlikama između predsjedničkih kandidata.

U prvom krugu, održanom 25. oktobra, Jotova je dobila 34,76 odsto glasova, a Đurov 31,95 odsto. Prednost od nepuna tri procentna poena pretvorila je u drugom krugu u ubjedljivu pobjedu, uz podršku političkih snaga koje se protive dosadašnjoj politici evropskih institucija prema Rusiji.

Njen protivkandidat Andrej Đurov, nekadašnji vršilac dužnosti premijera i bivši zamjenik guvernera Bugarske narodne banke, priznao je izborni poraz. Đurov se tokom kampanje zalagao za čvršću koordinaciju sa NATO-om i Evropskom unijom, upozoravajući da bi pobjeda Jotove mogla da dovede do koncentracije političke moći u rukama struktura bliskih Radevu.

„Svi bi trebalo da pozovu predsjednika Putina”

Jedna od najznačajnijih poruka Ilijane Jotove u završnici predsjedničke kampanje odnosila se na potrebu neposrednog dijaloga Evropske unije sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

U razgovoru koji je prenio britanski „Fajnenšel tajms”, Jotova je pozvala evropske lidere da napuste politiku ograničene diplomatske komunikacije sa Moskvom i uspostave kanale za pregovore o okončanju sukoba u Ukrajini.

„Svi bi trebalo da pozovu predsjednika Putina. Bilo bi mnogo efikasnije kada bi se ti diplomatski kanali sa Rusijom otvorili u ime cijele Evropske unije”, poručila je Jotova.

Ona je predložila i da Bugarska preuzme aktivniju ulogu u uspostavljanju komunikacije između Moskve i Brisela, ocijenivši da Sofija može da bude važan „diplomatski kanal” između dvije strane.

Njen predlog podrazumijeva da evropske institucije neposredno učestvuju u razgovorima o ukrajinskom sukobu, umjesto da se diplomatska inicijativa prepušta isključivo drugim međunarodnim akterima.

Jotova je više puta isticala da se rat u Ukrajini ne može posmatrati samo kroz vojnu podršku Kijevu, već da su neophodni politički pregovori i dugoročni bezbjednosni aranžmani. Zalaže se za smanjivanje finansijske pomoći Ukrajini, uz obrazloženje da prioritet mora biti zaustavljanje krvoprolića, i protivi se slanju bugarskih vojnika u ukrajinsku ratnu zonu.

Istovremeno, članstvo Bugarske u Evropskoj uniji i NATO-u smatra strateškim opredjeljenjem zemlje. Njeni stavovi zato ne predstavljaju najavu napuštanja evroatlantskih integracija, već zahtjev za drugačijom politikom prema Rusiji unutar postojećih savezništava.

Pobjeda koja učvršćuje poziciju Rumena Radeva

Pobjeda Ilijane Jotove ima i značajnu unutrašnjopolitičku dimenziju jer predsjednička institucija ostaje u rukama političkog kruga povezanog sa premijerom Rumenom Radevom.

Radev je u januaru 2026. podnio ostavku na mjesto predsjednika kako bi se uključio u parlamentarnu politiku. Na izborima održanim 19. aprila njegova koalicija „Progresivna Bugarska” osvojila je apsolutnu većinu u Narodnoj skupštini, a Radev je 8. maja izabran za predsjednika vlade.

Jotova, koja je od 2017. bila njegova potpredsjednica, preuzela je predsjedničku funkciju 23. januara 2026, nakon što je Ustavni sud formalno okončao Radevov mandat. Time je postala prva žena na čelu Bugarske, a izbornom pobjedom 1. novembra i prva žena koja je neposredno izabrana za predsjednicu države.

Njen novi petogodišnji mandat počinje 22. januara 2027. godine.

Iako predsjednik Bugarske ima pretežno predstavnička ovlašćenja, njegova uloga nije isključivo protokolarna. Šef države je vrhovni komandant oružanih snaga, učestvuje u imenovanju diplomatskih predstavnika, ima pravo da vraća zakone parlamentu na ponovno razmatranje i predstavlja državu u međunarodnim odnosima.

Upravo zato je izbor Jotove značajan za spoljnopolitičku orijentaciju Sofije, naročito u pitanjima odnosa sa Rusijom, rata u Ukrajini i bezbjednosti Crnog mora.

Dok njene pristalice naglašavaju potrebu za diplomatskim rješavanjem sukoba i zaštitom bugarskih nacionalnih interesa, protivnici upozoravaju da politička bliskost predsjednice i premijera smanjuje mogućnost institucionalne kontrole izvršne vlasti.