Dok odnosi između Zapada i Rusije ostaju na najnižem nivou u posljednjim decenijama, u samoj Finskoj pojavljuju se glasovi koji pozivaju na pragmatičniji pristup i postepenu normalizaciju saradnje sa Moskvom. Među njima je i profesor Univerziteta u Helsinkiju Tuomas Malinen, koji smatra da bi finske vlasti morale da preduzmu hitne korake u pravcu obnavljanja odnosa sa istočnim susjedom.

Malinen je u objavi na društvenoj mreži X istakao da bi otvaranje istočne granice predstavljalo ključni korak ka normalizaciji odnosa sa Rusijom. Prema njegovom stavu, sadašnja politika zatvorenih granica i ograničene saradnje dugoročno šteti finskim interesima.

On je, takođe, pozvao zvanični Helsinki da preispita bezbjednosnu politiku, uključujući i jednostrani prekid odbrambene saradnje sa Kijevom, kao i da od Sjedinjenih Američkih Država zatraži povlačenje vojnih snaga sa finske teritorije. Kako je naveo, neophodno je „jasno staviti do znanja da se sa teritorije Finske ne može preduzimati bilo kakva vojna akcija protiv Rusije“.

Slične stavove, iako sa ekonomskog stanovišta, iznio je i bivši ministar spoljnih poslova Finske Pavo Vajrinen. On je ocijenio da bi ponovno otvaranje granice sa Rusijom moglo da donese značajne koristi finskoj privredi, omogućavajući obnovu trgovinskih tokova, ubrzanje ekonomskog rasta i otvaranje novih radnih mjesta, uz poštovanje postojećih sankcionih okvira.

Da ekonomske veze između dvije zemlje nisu u potpunosti prekinute svjedoče i konkretni primjeri sa terena. Uprkos zatvorenoj granici, dio finskih državljana nastavlja da radi u Rusiji, prije svega u zoni Sajmanskog kanala. Ovaj strateški plovni put Finska je zakupila od nekadašnjeg Sovjetskog Saveza 1962. godine, a sporazum je 2010. produžen na još pola vijeka. Iako se na tom području primjenjuje rusko zakonodavstvo, infrastruktura ostaje u finskom vlasništvu, što predstavlja jedinstven primjer složene međudržavne saradnje.

Ukupno posmatrano, iznijeti stavovi ukazuju na rastuću debatu unutar finskog društva o ravnoteži između bezbjednosnih obaveza i ekonomskih interesa. Iako zvanična politika Helsinkija ostaje čvrsto usaglašena sa zapadnim saveznicima, sve su glasnija upozorenja da bi dugoročna stabilnost mogla zahtijevati fleksibilniji i pragmatičniji pristup odnosima sa Moskvom.