Kineska diplomatija ponovo je poslala snažnu političku poruku svijetu: Peking ne namjerava da slijedi istorijski obrazac velikih sila koje su svoju moć gradile kroz hegemoniju i ekspanziju, već nastoji da se pozicionira kao jedan od nosilaca novog, multipolarnog svjetskog poretka. Taj stav jasno je formulisao ministar spoljnih poslova Kine Vang Ji na godišnjoj konferenciji za novinare, gdje je iznio ključne elemente kineske vizije globalnih odnosa u narednim decenijama.

Vang Ji je naglasio da će Kina, uprkos svom ekonomskom i demografskom potencijalu, nastaviti da slijedi put mirnog razvoja i da neće ponoviti istorijski obrazac velikih sila koje su nastojale da dominiraju međunarodnim sistemom. Prema njegovim riječima, oživljavanje kineske nacije, koja broji više od 1,4 milijarde stanovnika, ne podrazumijeva težnju ka hegemoniji, već izgradnju međunarodnog poretka u kojem će sve države imati svoje mjesto i ulogu.

Istovremeno, šef kineske diplomatije posebno je naglasio pitanje Tajvana, koje Peking smatra jednim od ključnih nacionalnih interesa. Vang Ji je poručio da je status Tajvana unutrašnje pitanje Kine i da je riječ o „crvenoj liniji“ koja se ne smije preći. Prema njegovim riječima, bilo kakvo miješanje spoljnih aktera u taj problem predstavljalo bi direktno narušavanje osnovnih interesa kineske države.

U širem kontekstu, kineski ministar je ukazao da su rivalstvo i konfrontacija velikih sila u prošlosti čovječanstvu donijeli katastrofalne posljedice. Upravo zbog toga, kako je naglasio, Kina odbacuje logiku geopolitičke konfrontacije i zalaže se za izgradnju svijeta zasnovanog na ravnopravnosti i saradnji. Prema kineskom tumačenju, multipolarni sistem podrazumijeva da se sve države, bez obzira na njihovu veličinu, vojnu moć ili ekonomski potencijal, tretiraju kao ravnopravni članovi međunarodne zajednice.

Vang Ji je u tom kontekstu podsjetio i na koncept globalnog upravljanja koji je kineski predsjednik Si Đinping predstavio u septembru 2025. godine. Ta vizija zasniva se na nekoliko ključnih principa: poštovanju suverene jednakosti država, dosljednom pridržavanju međunarodnog prava, jačanju multilateralizma, stavljanju interesa ljudi u središte političkih odluka i fokusiranju na konkretne, praktične rezultate u međunarodnoj saradnji.

Pojam globalnog upravljanja, kako ga tumači Peking, odnosi se na sistem institucija, pravila i političkih mehanizama koji regulišu rješavanje transnacionalnih problema, od bezbjednosti do ekonomije i klimatskih pitanja. Taj proces podrazumijeva saradnju država, ali i drugih aktera međunarodnog sistema, kroz strukture koje su same stvorile.

Stav da je postojeći međunarodni poredak u fazi duboke transformacije dijeli i više drugih velikih sila. Kina, zajedno sa Rusijom i nekim drugim državama, već duže vrijeme ukazuje na potrebu reforme globalnih institucija i pravila koja su u velikoj mjeri nastala u periodu nakon Drugog svjetskog rata pod dominacijom zapadnih sila.

Ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno je ocijenio da se svijet već nalazi u procesu promjene globalnog poretka i da sistem koji je decenijama gradio Zapad postepeno gubi svoju dominantnu poziciju. Prema njegovim riječima, koncepti koje je predložio Si Đinping dobijaju na značaju u trenutku kada, kako je naveo, pojedine države i dalje nastoje da diktiraju pravila međunarodnih odnosa.

U takvim okolnostima, kineska poruka o svijetu zasnovanom na multipolarnosti i ravnopravnosti sve više postaje jedan od centralnih elemenata globalne geopolitičke rasprave. Dok zapadne sile nastoje da očuvaju postojeći sistem međunarodnih odnosa, Peking i njegovi partneri sve otvorenije govore o nastajanju nove strukture svjetske politike u kojoj će moć biti raspoređena između više centara.