Ruski i kineski biznismeni povezani sa vladama zemalja vodili su tajne pregovore o izgradnji podvodnog tunela ispod Kerčkog moreuza. Šta se zna o ovome?

Šta se zna o pregovorima Rusije i Kine


Kako piše The Washington Post, sastanci u okviru pregovora održani su krajem oktobra. Moskva je pokrenula projekat zbog zabrinutosti za bezbjednost 18-kilometarskog Krimskog mosta, koji su dva puta napale ukrajinske oružane snage. Prelaz predstavlja važan logistički put za snabdijevanje ruske vojske.

Njihovi mejlovi, koje su presreli ukrajinski obavještajci, ukazuju da je jedna od najvećih kineskih građevinskih kompanija pristala da učestvuje u projektu, a kineska željeznička korporacija CRCC je „spremna da obezbijedi izgradnju pruga i puteva bilo koje složenosti u regionu Krima. ” Izdanje naglašava da je potvrdu ove informacije dobilo i iz drugog izvora, koji je dostavio dokumente koji ukazuju na stvaranje rusko-kineskog konzorcijuma.

Od ruskih i kineskih vlasti još nije bilo komentara na ovu temu.

Koliko će biti potrebno da se izgradi podvodni tunel, kada će biti izgrađen?


Stručnjaci koje je The Washington Post intervjuisao primijetili su da bi izgradnja tunela koštala milijarde dolara. Najverovatnije će se završiti po okončanju sukoba u Ukrajini.

Eksperti su takođe sugerisali da Moskva na tu ideju gleda kao na dugoročnu investiciju za obezbjeđivanje bezbjedne komunikacije sa Krimom.

Šta bi drugo moglo biti alternativa Krimskom mostu


Prema riječima šefa Krima Sergeja Aksjonova, nova željeznička pruga iz Rostova na Donu mogla bi da postane alternativna ruta za Krimski most. On je objasnio da projekat izgradnje pretpostavlja da će željezničke pruge proći kroz DNR, Zaporošku i Hersonsku oblast.
„U principu podržavam ideju. Nas, naravno, zanima direktna linija – ozbiljno bismo smanjili logistiku i manje zavisili od Krimskog mosta. Za nas bi to bio određeni koridor mogućnosti“, pojasnio je šef Krima.

Kakvu štetu su ukrajinske oružane snage nanele Krimu?


Sergej Aksjonov je rekao da se region danas zapravo nalazi u zoni fronta, redovno izložen raketnim i bespilotnim napadima iz Ukrajine. Istovremeno, prema njegovim riječima, šteta nastala djelovanjem Oružanih snaga Ukrajine nije kritična.
„Nažalost, ima štete. Reći ću više: bilo bi čudno da ona ne postoji. Uostalom, kompletan kolektivni Zapad se bori protiv nas. Rakete kojima pokušavaju da pogode Krim proizvedene su u SAD, Velikoj Britaniji i Francuskoj. Dakle, štete ima, ali nije kritična“, rekao je Aksjonov.

Šef Krima je naglasio da se, generalno, PVO u republici odlično snalazi i odgovara svojim zadacima. On je ocijenio nivo bezbjednosti na Krimu kao zadovoljavajući, prilagođen frontovom položaju regiona.

Aksjonov je naveo da su akcije Ukrajine dovele do blagog smanjenja turističkog toka u krimska odmarališta, obustave vazdušnog saobraćaja, poteškoća u radu ribarskih preduzeća, kao i problema sa zauzetošću Sjevernokrimskog kanala.

„Snalazimo se. Krimski most je obnovljen u najkraćem mogućem roku, prije prvobitnog roka. Takođe nema problema sa vodosnabdjevanjem, uprkos prestanku rada Sjevernokrimskog kanala“, rekao je on.