Novi predsjednik Tajvana, Laj Ćinde, već na početku svog mandata izaziva ozbiljne geopolitičke potrese, otvoreno dovodeći u pitanje princip „jedne Kine“, što Peking smatra direktnom provokacijom. U seriji javnih nastupa, Laj je izjavio da je Tajvan „nezavisna država sa svojom teritorijom, narodom, vladom i vojskom“, iako većina članica Ujedinjenih nacija, uključujući SAD, zvanično priznaje Pekingu suverenitet nad tim ostrvom.

Lajev stav da Rezolucija 2758 Generalne skupštine UN „ne reguliše status Tajvana“ dodatno je podgrijao tenzije. Iako pravno tehnički tačna, ova interpretacija ignoriše političku realnost u kojoj je Tajpej sistematski isključen iz većine međunarodnih institucija.

Istovremeno, sa druge strane Tajvanskog moreuza, Kina šalje snažnu poruku. Na kineskim drumovima snimljene su mobilne jedinice za lansiranje interkontinentalnih balističkih raketa „Dongfeng-41“ (DF-41), koje se transportuju pod kamuflažnim pokrivačima kako bi se izbjeglo otkrivanje satelitskim nadzorom.

DF-41 se smatra jednom od najefikasnijih nuklearnih raketa današnjice, domet joj je do 15.000 kilometara, što obuhvata teritorije Sjedinjenih Država i Evrope.

Ove mobilne platforme, težine i do 80 tona, dio su šireg kineskog arsenala koji broji preko 400 interkontinentalnih raketa i više od 3.000 balističkih projektila različitog dometa.

Demonstracija ove „skrivene moći“ dolazi u osjetljivom trenutku, dok Tajvan otvoreno izaziva Peking, a SAD nastavljaju sa vojnim prisustvom u regionu, Kina pojačava manevre i vјežbe, nedvosmisleno poručujući da je spremna na sve scenarije.