PEKING – Razgovori kineskog predsjednika Si Đinpinga i predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, vođeni u Velikoj sali naroda u Pekingu, trajali su više od dva sata i obuhvatili su najvažnija pitanja odnosa dvije najveće svjetske ekonomije – trgovinu, carine, tehnološku saradnju, Tajvan, rat u Ukrajini, prilike na Bliskom istoku i situaciju na Korejskom poluostrvu.

Tramp je u Kinu stigao 13. maja, u prvu zvaničnu posjetu jednog američkog predsjednika Pekingu od 2017. godine. Posjeta traje do 15. maja, a njen glavni cilj je smirivanje tenzija koje su tokom prethodnih mjeseci ponovo dovele odnose Vašingtona i Pekinga na ivicu trgovinskog rata.

Si Đinping je na početku sastanka poručio da Kina i Sjedinjene Države treba da budu partneri, a ne rivali, upozorivši da bi sukob dvije sile nanio štetu i jednoj i drugoj strani. Kineski predsjednik je istakao da zajednički interesi Pekinga i Vašingtona prevazilaze njihove razlike i da se odnosi dvije države moraju graditi na ravnopravnim konsultacijama.

„Činjenice još jednom potvrđuju da u trgovinskom ratu nema pobjednika i da je suština ekonomskih i trgovinskih odnosa Kine i SAD obostrana korist”, rekao je Si, navodeći da su pregovarački timovi dvije zemlje prethodnog dana postigli uravnotežene i pozitivne rezultate.

Tramp je, sa svoje strane, zahvalio kineskom predsjedniku na prijemu i ocijenio da Vašington i Peking imaju fantastičnu budućnost. Američki predsjednik je naglasio da su on i Si u prethodnom periodu, i kada su se pojavljivali problemi, uspijevali da ih rješavaju direktnom komunikacijom.

„Kada bismo imali problem, rješavali bismo ga veoma brzo. Odnosi između Kine i Sjedinjenih Država biće bolji nego ikad”, rekao je Tramp.

On je dodao da Sjedinjene Države žele poslovanje sa Kinom na potpuno recipročnoj osnovi. U američkoj delegaciji bili su i visoki članovi administracije, među njima državni sekretar Marko Rubio, šef Pentagona Pit Hegset i ministar finansija Skot Besent, kao i predstavnici vodećih američkih tehnoloških i poslovnih kompanija.

Posebno mjesto u razgovorima zauzela je trgovina. Tokom većeg dijela 2025. godine odnosi dvije zemlje bili su obilježeni oštrim carinskim mjerama. Vašington je više puta podizao i snižavao carine na kinesku robu, a pojedine stope su dostizale nivoe iznad 100 odsto. Peking je odgovarao ograničenjem izvoza rijetkih zemnih minerala i smanjenjem kupovine američkih poljoprivrednih proizvoda, što je pogodilo proizvođače u saveznim državama važnim za Trampovu političku bazu.

Iako su ekonomske teme bile u prvom planu američke delegacije, kineska strana je jasno stavila do znanja da je Tajvan pitanje od najveće važnosti u bilateralnim odnosima. Si je upozorio da bi pogrešan pristup tom pitanju mogao da dovede odnose dvije zemlje u „izuzetno opasnu situaciju”, pa čak i do direktnog sukoba.

Kineski predsjednik je ponovio da su nezavisnost Tajvana i mir u Tajvanskom moreuzu nespojivi. Tramp se tokom ceremonije fotografisanja nije osvrnuo na novinarska pitanja o Tajvanu.

Tajvan ima sopstvenu administraciju od 1949. godine, dok ga Peking smatra dijelom kineske teritorije. Sjedinjene Države formalno se pozivaju na politiku jedne Kine, ali nastavljaju političke i bezbjednosne kontakte sa Tajpejom. Vašington je već odobrio veliki paket prodaje oružja Tajvanu, dok se još jedan, vrijedan oko 14 milijardi dolara, nalazi u proceduri i čeka konačnu odluku američke administracije.

Si Đinping je tokom razgovora upotrijebio i izraz „Tukididova zamka”, kojim se u međunarodnim odnosima opisuje rizik od sukoba između sile u usponu i sile koja nastoji da zadrži vodeći položaj. On je postavio pitanje da li Kina i Sjedinjene Države mogu da izbjegnu takav scenario i uspostave novi model odnosa velikih sila.

„Možemo li zajedno da se suočimo sa globalnim izazovima i obezbijedimo veću stabilnost u svijetu? To su pitanja od vitalnog značaja za istoriju, svijet i naše narode”, poručio je Si.

Poslije razgovora, kineski predsjednik priredio je državni banket u čast američkog predsjednika. Tom prilikom Tramp je pozvao Sija i prvu damu Kine Peng Lijuan da 24. septembra posjete Sjedinjene Države.

„Radujemo se tome. Želim da nazdravim bogatim i trajnim vezama američkog i kineskog naroda”, rekao je Tramp.

Si je na banketu ocijenio da su odnosi Kine i Sjedinjenih Država najvažniji bilateralni odnosi na svijetu i poručio da dvije strane ne smiju da ih pokvare. Prema njegovim riječima, Peking i Vašington mogu da dobiju kroz saradnju, a da izgube kroz konfrontaciju.

Kineski predsjednik je posebno naglasio da kineska ideja nacionalnog preporoda i Trampova politička parola „Učinimo Ameriku ponovo velikom” ne moraju da budu u suprotnosti.

„Ponovni uspon Kine i težnja da se Amerika ponovo učini velikom mogu ići ruku pod ruku. Možemo pomoći jedni drugima da uspijemo”, poručio je Si.

I pored srdačnih tonova, portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Guo Điakun izbjegao je direktan odgovor na pitanje da li Si smatra Trampa prijateljem. On je naveo samo da su dvije strane razmijenile mišljenja o ključnim pitanjima kinesko-američkih odnosa i o globalnim temama.

Dok je značajan dio američke administracije bio u Pekingu, potpredsjednik SAD Dž. D. Vens našalio se pred novinarima da se u Bijeloj kući osjeća kao Kevin Mekalister iz filma „Sam u kući”.

„Uđem u Bijelu kuću i tamo nikoga nema, mrtva je tišina, i treba mi trenutak da shvatim šta se dešava”, rekao je Vens.

Sastanak u Pekingu završen je porukama o stabilizaciji odnosa, ali su najteža pitanja ostala na stolu. Trgovina, tehnologija, Tajvan, ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, kao i bezbjednosne tenzije u Aziji, nastaviće da određuju prostor u kom će Vašington i Peking pokušati da spoje saradnju i suparništvo.