Kada je vojnik Oleksandar Bezverhni prebačen u bolnicu Feofanija u Kijevu, malo ko je vjerovao da će preživjeti. Imao je tešku povredu stomaka, geleri su mu oštetili zadnjicu, a obje noge su amputirane.
Ljekari su otkrili da su njegove infekcije otporne na uobičajene antibiotike, što je dodatno otežalo njegov oporavak. Antimikrobna rezistencija (AMR) nastaje kada bakterije postanu otporne na ljekove, čineći ih neefikasnim.
Ukrajina nije jedina pogođena zemlja – 2021. je od AMR-a globalno umrlo 1,4 miliona ljudi, dok je u Velikoj Britaniji 2023. registrovano preko 66.000 ozbiljnih slučajeva. Međutim, rat je ubrzao širenje ovih bakterija u Ukrajini, piše BBC.
Bolnice koje liječe ratne povrede bilježe porast slučajeva infekcija otpornih na antibiotike. Više od 80 odsto pacijenata u bolnici Feofanija ima ovakve infekcije, navodi dr Andrij Strokan. Ironično, mnoge infekcije dolaze iz samih medicinskih ustanova, gdje preopterećenost i manjak osoblja otežavaju kontrolu širenja bakterija.
Priroda rata dodatno pogoršava situaciju. Ranjenici prolaze kroz više bolnica, od kojih svaka ima svoje sojeve bakterija, što povećava širenje infekcija. Ovo se dogodilo i vojniku Bezverhnom, koji je liječen u tri bolnice prije nego što je stigao u Kijev.
Za razliku od ranijih sukoba, poput rata u Avganistanu, gdje su vojnici brzo prebacivani u evropske klinike, u Ukrajini ogroman broj pacijenata to onemogućava. Bolnice ne mogu izolovati zaražene pacijente, pa se bakterije šire neometano.
Infekcije se moraju liječiti skupim antibioticima s „rezervne“ liste, ali češća upotreba ovih ljekova ubrzava razvoj otpornosti bakterija.
U slučaju vojnika Bezverhnog, ljekari su koristili skupe antibiotike nabavljene iz inostranstva. Nakon godinu dana u bolnici i preko 100 operacija, njegovo stanje više nije kritično.
Iako je njegov život spašen, kako bakterije postaju otpornije, borba za živote drugih pacijenata postaje sve teža.
