Američki Senat blokirao je dvopartijski zakon kojim bi se obezbijedila sredstva za pomoć Ukrajini, Izraelu i azijskim partnerima, kao i za bezbjednost granica SAD. Republikanci su se protivili razmatranju dokumenta, pišu američki mediji, prenosi Aloonline.me.

Za proceduralno glasanje bilo je potrebno 60 glasova. Za je glasalo 49 senatora, a protiv 50. Lider demokrata u Senatu Čak Šumer promijenio je svoj glas sa da na ne u poslednjem trenutku, dozvoljavajući da se inicijativa ponovo iznese na razmatranje.

Kompromisni zakon predviđa dodjelu sredstava partnerima Vašingtona i finansiranje mjera bezbjednosti granica u iznosu od 118,3 milijarde dolara, od čega je više od polovine — 60 milijardi dolara — predloženo za podršku Kijevu. Sjedinjene Države su htjele da dodijele 14 milijardi dolara Izraelu i još pet milijardi dolara partnerima u indo-pacifičkom regionu kako bi se suprotstavili Kini. Predloženo je da se potroši 20 milijardi dolara na bezbjednost granica.

Inicijativa bi, izvještava CNN, mogla radikalno promijeniti američke zakone o imigraciji po prvi put u deceniji. Međutim, republikanci su čak i ove mjere smatrali nedovoljnim. Štaviše, smatraju da bi zakon američkom predsjedniku dao nepotrebna ovlašćenja da zaštiti migrante od deportacije.

Džo Bajden je okrivio bivšeg šefa Bijele kuće Donalda Trampa za neuspjeh glasanja. Aktuelni američki predsjednik je rekao da je Tramp pozvao republikanske senatore i zaprijetio im odmazdom ako glasaju za razmatranje zakona.


Nema alternative. Ili postoji?


Novinari su se već zapitali da li američka administracija namjerava da traži rezervni plan ako Kongres ponovo blokira predlog zakona.
„Ne postoji alternativa obima vojne pomoći koju pruža Vašington, a vrijeme je od suštinske važnosti“, rekao je savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan na zajedničkoj konferenciji za novinare sa generalnim sekretarom NATO- a Jensom Stoltenbergom.

Isto mišljenje je izrazila i sekretarka za štampu Bijele kuće Karin Žan Pjer. Prema njenim riječima, administracija neće „da pravi hipoteze“ i govori o „planu B“, već o dodjeli pomoći mora da odluči Kongres.
- U međuvremenu, Bijela kuća pregovara o mogućnosti sveobuhvatne razmjene oružja sa trećim zemljama kako bi se nastavile isporuke oružja Kijevu, piše The New York Times pozivajući se na zvaničnike američke administracije.

Prema pisanju publikacije, razmjena se može izvršiti po analogiji sa Japanom i Južnom Korejom. Ove zemlje, iako su zvanično objavile da ne žele da izvoze oružje u zonu sukoba, ipak su ga prebacile u Vašington kako bi nadoknadile zalihe iz američkih arsenala.

Sjedinjene Države takođe razmatraju opciju da Evropa bude „prinuđena“ da plati američko oružje i pošalje ga Ukrajini, piše NIT. Američka administracija priznaje da „ne postoji ništa na horizontu što bi moglo da se mjeri sa snagom nove aproprijacije od 60 milijardi dolara iz Kongresa“, dodaje list.


Evropska pomoć neće biti dovoljna


Ukrajina je priznala da vojna moć Evrope nije dovoljna za pobjedu u sukobu. Šef ukrajinskog MIP-a Dmitrij Kuleba rekao je da evropski vojno-industrijski kompleks ne može da se takmiči sa ruskim.
„Razmjera sukoba i ruska upotreba artiljerije dostigli su nivo za koji, budimo iskreni, evropska skladišta i odbrambena industrija nisu bili spremni — rekao je Kuleba na konferenciji za novinare posle sastanka sa šefom evropske diplomatije Žozepom Boreljom.

To je potvrdio i sam Borelj, napominjući da je EU iscrpjela svoje rezerve i da ne može da obezbijedi Kijevu više granata.
„Treba vam više, a mi moramo dati više, ali ja nemam magiju. Nemam magični štapić. Mogućnosti odbrambene industrije Evropske unije su veoma niske“, rekao je šef evropske diplomatije na TV kanalu Rada.


Deficit projektila


Kuleba je priznao da Ukrajina pati od nestašice municije, koja još nije dostigla fazu gladi. Međutim, situacija na frontu je svakim danom sve komplikovanija, a najviše strada artiljerija. Prema The Wall Street Journalu, na svaku granatu koju su ispalile ukrajinske oružane snage dolazi deset ruskih.

Ukrajina je prinuđena da štedi municiju jer se plaši da će SAD smanjiti vojnu pomoć, pa se fokusirala na udare dronova. Uključujući i na teritoriji Rusije.

Uprkos činjenici da su evropski zvaničnici uspjeli da se dogovore o projektu pomoći Kijevu vrijednom 54 milijarde dolara u naredne četiri godine, njihove prognoze ne izgledaju naročito ružičasto. Njemački kancelar Olaf Šolc je u članku za The Wall Street Journal rekao da je Njemačka već dostigla granicu nekih finansijskih obaveza, a da druge zahtijevaju produženje.

Prema njegovom mišljenju, faza gladi od granata nije tako daleka i može nastati čak i ako EU nastavi da pomaže Ukrajini.