BEOGRAD – Uoči najvećeg hrišćanskog praznika, srpski vjernici i ove godine će imati priliku da u Beogradu dočekaju Sveti i Blagodatni oganj iz Jerusalima, nakon što su izraelske vlasti ukinule zabranu posjeta svetim mjestima.

Kako je saopšteno iz Srpske pravoslavne crkve, Njegova Svetost patrijarh srpski Porfirije, odmah po saznanju da su stvoreni uslovi za odlazak poklonika u Jerusalim, blagoslovio je da nadležne crkvene službe preduzmu sve neophodne korake kako bi Blagodatni oganj i ove godine stigao u srpsku prijestonicu.

Vjernici će Sveti oganj moći da dočekaju na početku Vaskršnjeg jutrenja u Hramu Svetog Save na Vračaru, gdje će, tačno u 23 časa, načalstvujući arhijerej upaliti prvu svijeću, nakon čega će plamen biti podijeljen prisutnima. Taj čin, koji iz godine u godinu okuplja veliki broj vjernika, ima posebno mjesto u vaskršnjoj liturgijskoj tradiciji Srpske pravoslavne crkve.

Blagodatni oganj, koji se svake godine na Veliku subotu javlja u hramu Hristovog groba u Jerusalimu, za vjernike predstavlja jedno od najvećih i najtajanstvenijih svjedočanstava hrišćanske vjere. Riječ je o događaju koji se, prema predanju, ponavlja vjekovima – u Kuvukliji, kapeli unutar hrama Vaskrsenja, na mjestu gdje je, prema hrišćanskom učenju, bilo položeno tijelo Isusa Hrista.

Obred počinje u strogo kontrolisanim uslovima, sva svjetla u hramu gase se dan ranije, ulaz u Grob Gospodnji se zapečaćuje, a jerusalimski patrijarh, nakon temeljnog pregleda, ulazi unutra sa svijećama u rukama. Poslije molitve, plamen se, kako svjedoče brojni hodočasnici, pojavljuje na čudesan način, paleći svijeće koje patrijarh potom iznosi vjernicima.

U prvim trenucima, prema brojnim svjedočenjima, ovaj oganj ne peče i ne povređuje, već se tek kasnije pretvara u uobičajeni plamen. Upravo ta osobina, kao i sama pojava svjetlosti unutar zapečaćene Kuvuklije, kroz vjekove je izazivala pažnju kako vjernika, tako i istraživača.

O Blagodatnom ognju pisali su još ranohrišćanski autori, poput Svetog Grigorija Niskog i Svetog Jovana Damaskina, dok brojni putopisci i hodočasnici iz različitih epoha ostavljaju slična svjedočanstva o ovom događaju.

Za pravoslavne vjernike, Velika subota, dan između Hristovog stradanja i Vaskrsenja, ima duboku simboliku – ona predstavlja vrijeme tišine i iščekivanja, ali i nagovještaj pobjede života nad smrću. U tom kontekstu, Blagodatni oganj se doživljava kao vidljivi znak te pobjede, koji se iz Jerusalima prenosi širom pravoslavnog svijeta, pa i u Srbiju.

Patrijarh u Pećkoj Patrijaršiji za Vaskrs

Patrijarh srpski Porfirije danas dolazi na Kosovo i Metohiju, u sjedište Srpske pravoslavne crkve – Pećku Patrijaršiju, gdje će sa vjernim narodom dočekati Vaskrs.

Patrijarh će na Veliku subotu i na Vaskrs služiti liturgiju u Pećkoj Patrijaršiji, dok će na Vaskršnji ponedjeljak bogosluženje predvoditi u manastiru Visoki Dečani.

I prošle godine patrijarh Porfirije je Vaskrs dočekao na Kosovu i Metohiji, nastavljajući praksu da najveći hrišćanski praznik proslavlja sa srpskim narodom u južnoj pokrajini.

Vjernici koji praznuju po julijanskom kalendaru Vaskrs ove godine obilježavaju u nedjelju, 12. aprila.