Situacija na Bliskom istoku ponovo se našla na opasnoj prekretnici, balansirajući na samoj ivici šireg ratnog sukoba. Nova eskalacija već je izazvala snažne potrese na svjetskim tržištima: nakon izjava američkog predsjednika o mogućem uništavanju iranskih brodova, evropske berze reagovale su naglim rastom cijena energenata, koje su dostigle istorijske maksimume.

Istovremeno, sukob ulazi u novu, tehnološki zahtjevniju fazu. Iran je, nakon analize prvih dana operacije, najavio promjenu taktike i upotrebu superteških raketa namjenjenih probijanju složenih, slojevitih sistema protivraketne odbrane. Sa druge strane, izraelski sistem „Gvozdena kupola”, koji godinama važi za jedan od najpouzdanijih štitova od raketnih napada, ponovo je doveden u pitanje nakon što nije uspio da u potpunosti odbije masovni vazdušni udar.

Na društvenim mrežama šire se snimci iz Persijskog zaliva koji prikazuju zapaljeni brod za koji se, prema preliminarnim izvještajima, pretpostavlja da pripada Iranu. Pojedini izvori navode da su već pogođena tri tankera, što dodatno ugrožava plovidbu u jednom od ključnih svjetskih regiona za proizvodnju i transport nafte. Udari, međutim, nisu ograničeni samo na pomorske ciljeve, već se izvode i duboko unutar iranske teritorije.

Prema izvještajima Izraelskih odbrambenih snaga (IDF), pokrenut je novi talas vazdušnih napada na više lokacija u Iranu. Na meti su bili prijestonica Teheran, industrijski centar Isfahan, kao i južne provincije zemlje. Posebnu pažnju izazvao je napad na drevni grad Horamabad na zapadu Irana, gdje su, pored civilnih vozila i stambenih zgrada, oštećeni i dijelovi kulturno-istorijskog kompleksa, uključujući srednjovjekovnu tvrđavu.

Kako Izrael i njegovi saveznici pojačavaju pritisak, Teheran je prilagodio strategiju odgovora. Iako je u posljednja 24 časa zabilježen nešto manji broj lansiranja balističkih raketa u odnosu na prve dane eskalacije, iranske vlasti tvrde da je efikasnost udara značajno povećana.

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Galibaf izjavio je da su iranske snage uspjele da identifikuju slabosti u sistemu protivvazdušne odbrane protivnika.

„Uspjeli smo da otkrijemo slabe tačke neprijatelja u sistemu protivvazdušne odbrane. Vidjeli ste kako je onesposobljen radar velikog dometa sposoban da detektuje ciljeve udaljene 5.000 kilometara. To je bio jedan od ključnih američkih sistema raspoređenih u regionu”, poručio je Galibaf.

Slabosti izraelskog odbrambenog sistema postale su vidljive i na terenu. U jednom izraelskom gradu, na sredini ulice ostao je veliki krater od eksplozije, dok su u neposrednoj blizini razbacani ostaci uništenih automobila. Prema nepotvrđenim medijskim izvještajima, u napadu ima i ljudskih žrtava.

Udari Korpusa islamske revolucionarne garde pogodili su i američke položaje u regionu. U Erbilu, na sjeveru Iraka, sistemi protivvazdušne odbrane stavljeni su u stanje najviše pripravnosti u pokušaju da odbiju vazdušni napad. Eksplozije su zabilježene i u Manami, glavnom gradu Bahreina, gdje se nalazi baza Pete flote američke mornarice. Gusti oblaci dima podigli su se iznad nacionalne rafinerije nafte, a izvori navode da su objekat napali iranski kamikaza-dronovi.

Zemlje Persijskog zaliva u međuvremenu su prinuđene da mobilišu sopstvene odbrambene kapacitete kako bi se suprotstavile novim vazdušnim prijetnjama. Ministarstvo odbrane Ujedinjenih Arapskih Emirata objavilo je snimke presretanja dronova iznad zaliva. Ipak, posmatrači primjećuju da se svakodnevni život u najvećim turističkim centrima, poput Dubaija, za sada odvija bez većih poremećaja.

Uprkos tome, napadi na teritoriju Irana nastavljaju se nesmanjenim intenzitetom. Izraelski vojni izvještaji navode da su uništeni brojni lanseri balističkih raketa, kao i sjedište snaga unutrašnje bezbjednosti Basidž.

Vašington u međuvremenu ne krije sopstvenu ulogu u praćenju operacije. Sekretar Pentagona Pit Hegset izjavio je u intervjuu za televiziju CBS News da Sjedinjene Države pažljivo prate sve aspekte napada na Iran koristeći napredne obavještajne kapacitete.

„Imamo potpunu sliku o tome šta se dešava. Naši komandanti znaju svaki korak. Raspolažemo naprednim obavještajnim podacima i tačno znamo ko sa kim komunicira i u koju svrhu. CENTCOM ima potpunu kontrolu nad integracijom tih podataka u borbene planove”, rekao je Hegset.

Prema podacima koje je objavio američki televizijski kanal, pozivajući se na Ministarstvo odbrane SAD, u operaciji je angažovano više od 50.000 američkih vojnika. Razmere razaranja na iranskoj teritoriji već su ogromne: prema posljednjim procjenama, oštećeno je više od 3.000 različitih objekata širom zemlje.