Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević reagovao je na saopštenje Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, koje je odbacilo ocjene predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o hibridnom ratu protiv Srbije i ulozi pojedinih medija iz Crne Gore tokom obojene revolucije u Srbiji.

Knežević je, u prepoznatljivom tonu, poručio da se iz Podgorice o dobrosusjedskim odnosima govori tek nakon što je Crna Gora priznala takozvano Kosovo, više puta glasala protiv Srbije u međunarodnim forumima i, kako je naveo, godinama imala problem sa djelovanjem kriminalnih klanova čiji su pipci bili usmjereni i ka Srbiji.

„Priznaš 14 odsto teritorije bratske države, tri puta glasaš da je genocidna, izvezeš joj dva najveća kriminalna klana, ali nemaš problem da svakog vikenda obilaziš nekretnine na Beogradu na vodi i Vračaru. E, to mogu samo u Ministarstvu vanjskih poslova”, naveo je Knežević.

On je, uz dozu ironije, otvorio i pitanje broda „Jadran”, ali i položaja Boke Kotorske u crnogorsko-srpskim odnosima.

„A da Srbija traži brod ’Jadran’ nazad, ili da prizna Boku Kotorsku? Sigurno bi NATO reagovao kao za vrijeme požara prošle godine”, dodao je Knežević.

Reakcija lidera DNP-a uslijedila je nakon što je Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, resor kojim rukovodi Ervin Ibrahimović, saopštilo da su „neosnovane i neprimjerene” tvrdnje da Crna Gora vodi bilo kakav hibridni rat protiv Srbije ili da ugrožava njene interese.

Prethodno je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio da su mediji u Crnoj Gori imali značajnu ulogu tokom obojene revolucije u Srbiji, naglašavajući da se Beograd nije miješao u unutrašnja pitanja Crne Gore, dok je Podgorica, priznanjem takozvanog Kosova, direktno zašla u pitanje teritorijalnog integriteta Srbije.

„Nismo se mi miješali u njihova pitanja, oni su oduzeli dio Srbije. Nije njihovo kako ćemo da vodimo politiku, njihovo je da se drže međunarodnog prava, što nisu uradili”, rekao je Vučić.

Predsjednik Srbije je dodao da je srpski narod u Crnoj Gori Beogradu veoma blizak i da Srbija ima obavezu da podrži njegova elementarna prava.

„Trideset tri odsto građana Crne Gore izjasnilo se kao Srbi. Ti ljudi će ovdje imati sva moguća prava i podršku matice. Nadam se da će moći da se izbore za svoja elementarna prava, pismo i jezik. Zamislite, najveći dio građana Crne Gore govori srpskim jezikom, a to nije ni službeni jezik”, poručio je Vučić.

On je ukazao i na, kako je ocijenio, očigledan disbalans u odnosu prema nacionalnim zajednicama.

„Hrvata imate 0,4 odsto, i ja sam zabrinut kada im se ne otvori vrtić u Tavankutu. A oni ne urade ništa u Crnoj Gori kada imaju 33 odsto stanovništva”, rekao je predsjednik Srbije.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, međutim, naveli su da su izjave iz Srbije sve učestalije kako se Crna Gora približava svom strateškom cilju, članstvu u Evropskoj uniji, ali i uoči izbornih procesa u toj zemlji.

U saopštenju se navodi da takve izjave, kako tvrde u Podgorici, pokazuju „nespremnost dijela političkih struktura” da prihvate da su u regionu suverene, međunarodno priznate i ravnopravne države, a ne prostori koji bi, kako su naveli, trebalo da budu vraćeni bilo kakvim „zamišljenim političkim ili nacionalnim centrima”.

„U Crnoj Gori postoji izreka: ’Niko te ne nagrdi kao grdni’. Upravo ona možda najbolje oslikava apsurdnost tvrdnje da Crna Gora vodi hibridni rat protiv bilo koga”, saopštilo je Ministarstvo.

Iz tog resora su poručili da javnosti ostavljaju da procijeni da li ovakve izjave treba posmatrati kao uvod u nove kampanje dezinformacija i političkih pritisaka, ili kao pokušaj skretanja pažnje sa problema koji, kako tvrde, nemaju veze sa Crnom Gorom.

Ministarstvo je podsjetilo da Crna Gora, kako su naveli, „nije obnovila nezavisnost protiv bilo koga niti uprkos bilo kome”, već da su njeni građani na referendumu donijeli odluku da obnove državnu nezavisnost.

„Ta odluka je konačna, demokratska i međunarodno verifikovana”, naveli su iz MVP-a.

U saopštenju se dodaje da je Crna Gora danas građanska, multietnička i multivjerska država zasnovana na vladavini prava, poštovanju ljudskih prava i evropskim vrijednostima, kao i da njen Ustav i pravni poredak, kako tvrde, predstavljaju primjer uvažavanja različitosti i zaštite prava svih građana, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili jezičku pripadnost.

Posebno su naglasili da su sloboda vjeroispovijesti, pravo na upotrebu jezika i pisma, kao i zaštita manjinskih prava, temeljne vrijednosti savremene Crne Gore, koje se, kako navode, unapređuju u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

„Želimo da svako ko Crnu Goru smatra svojom državom bude svoj na svome i da se osjeća sigurno, ravnopravno i uvaženo”, poručili su iz Ministarstva.

Iz Podgorice su istakli i da je vanjska politika Crne Gore „jasna, dosljedna i principijelna”, te da kao članica NATO-a i država koja, kako tvrde, predvodi proces evropskih integracija na Zapadnom Balkanu, odluke donosi samostalno, suvereno i u skladu sa interesima svojih građana.

Ministarstvo je navelo da Crna Gora želi najbolje moguće odnose sa svim susjedima, uključujući Srbiju, ali da se dobrosusjedski odnosi, kako su poručili, mogu graditi samo na međusobnom poštovanju, ravnopravnosti i prihvatanju realnosti.

„Najodlučnije odbacujemo tvrdnje kako je Crna Gora bilo kome oduzimala teritoriju. Vrijeme je da region bude okrenut budućnosti, reformama, ekonomskom razvoju i evropskoj integraciji. Potrebno nam je više odgovornosti, a manje pokušaja stvaranja tenzija i političkih konstrukcija kojima se prikrivaju unutrašnji problemi i izostanak reformskog napretka”, zaključili su iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore.

Polemika je, međutim, ponovo otvorila suštinsko pitanje odnosa Podgorice prema Srbiji i Srbima u Crnoj Gori: od priznanja takozvanog Kosova, preko položaja srpskog jezika, do političkog tretmana trećine stanovništva koje se izjašnjava kao srpsko. Upravo na tom terenu Kneževićeva reakcija dobija težinu političkog odgovora na saopštenje koje, umjesto da ponudi konkretne odgovore, iz Podgorice ponovo priziva evropske standarde, dok pitanje prava Srba u Crnoj Gori ostaje otvoreno.