Proces protiv Milorada Dodika možda nije ispunio nade onih koji su mislili da bi sud u Sarajevu mogao osporiti način na koji je njemački diplomata dobio poziciju visokog predstavnika, ali po mišljenju dijela analitičara i sudeći po pisanju dijela svjetskih medija, nije prošlo bez efekta insistiranje Republike Srpske na konkretnom dokazu o saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN za njegovo imenovanje.

Neki su tako razumjeli i Šmitovo pojavljivanje na konferenciji za novinare 25. februara, kada je ispred zgrade OHR govorio u svojstvu predsjedavajućeg Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira (PIK) – nakon sjednice tog tijela. Kako se vidi na sajtu OHR-a, sedam dana prije toga, istupao je potpisujući se kao visoki predstavnik, a nakon što je primijećeno da se „odrekao funkcije” u petak se – ponovo potpisao kao visoki predstavnik.

Bez obzira na to da li je „korekcija” funkcije privremeni manevar, postoje procjene da Šmit jeste odnio „prvostepenu pobjedu” u procesu koji je zahvaljujući njegovim intervencijama u zakonodavstvo pokrenut protiv predsednika Republike Srpske, ali da to nije prošlo bez odjeka u svijetu, gdje se BiH sve češće opisuje kao kolonija sa neprihvatljivim statusom. Između ostalog, i Alternativa za Njemačku je u Bundestagu postavila škakljiva pitanja vladi te zemlje u vezi sa Šmitovim statusom, koji odranije ne priznaju Rusija i Kina. U Banjaluci kažu da Šmit nije predstavnik međunarodne zajednice, već nekolicine zapadnih ambasada.

Pravni savjetnik tima odbrane predsjednika Republike Goran Petronijević se nada se bi Savjet bezbjednost UN uskoro mogao da se izjasni o pitanju legaliteta i legitimiteta Šmita, njegovoj ulozi i svemu ostalom. I analitičar Stevica Deđanski podsjeća da se Šmit svo vrijeme predstavljao kao gubernator, a da je sada, vjerovatno, uočivši promjenu u svjetskoj politici, shvatio da se situacija mijenja i pokušava da se spase i nekako ublaži to što je radio.

Deđanski vjeruje da dio liberalnog svijeta i političara ne shvata da se, posle govora američkog potpredsjednika Džej-Di Vensa u Minhenu, svijet mijenja i da „ta liberalna dogma koja je rušila legalno izabrane vlasti svuda više neće moći da funkcioniše”.

Šmitom se bave i svjetski mediji, između ostalog, u tekstu „Presuda Dodiku: politika jednostranog diktata” koji je objavio portal „Igl aj eksplor”, navodi se da se za zakonodavnu djelatnost OHR-a ne može naći uporište u tekstu Dejtonskog mirovnog ugovora, te da je odsustvo elementarnog demokratskog legitimiteta pri vršenju zakonodavne vlasti od visokog predstavnika najubjedljiviji dokaz kolonijalnog karaktera BiH. U tekstu se podsjeća da Šmit nije izabran na način kako su birani svi raniji visoki predstavnici za BiH, navodeći da se prilikom izbora Šmita prvi put odustalo od postizanja konsenzusa u UO PIK-a i, što je pravno gledano najvažnije, njegovo imenovanje nije potvrdio SB UN.

Kako se ističe, bez tih odobrenja, Šmit se pretvara u komesara okupatorskog režima. Autor teksta smatra da bi vlasti Srpske morale da problem nelegalnog „visokog predstavnika” dovedu u vezu sa širim pitanjem uspostavljanja bezbjednosti na evropskom kontinentu u okviru pregovora Rusije i SAD o Ukrajini. U tekstu se iznosi sugestija da Srpska ne treba odustati od neprimjenjivanja odluka suda i tužilaštva BiH na teritoriji Srpske, sve dok Upravni odbor PIK-a i SB UN ne donesu odluku o imenovanju novog visokog predstavnika.

„I to zato jer su se sud i tužilaštvo BiH pretvorili u instrumente za sprovođenje samovolje nelegalnog ’visokog predstavnika’. Pritom je pitanje pravne osnovanosti ovakvih akata u jednom kolonijalnom ’pravnom’ poretku, koji je odavno izašao iz okvira pravnog poretka ustanovljenog u BiH Dejtonskim sporazumom, od manjeg značaja od pitanja da li je Srpska spremna da brani svoju suverenost, a suverenost je faktička, a ne pravna kategorija, i dokazuje se na polju političke moći”, navodi se u tekstu.

Analitičar Dževad Galijašević smatra da je i sam Šmit priznao da nije visoki predstavnik.

„On se nije obratio u zgradi OHR-a, iznio je govornicu na ulicu, obrativši se kao predsjedavajući UO PIK-a, a to je u stvari ogranak britanske obavještajne službe. Oni su putem PIK-a oblikovali BiH, držeći nas već trideset godina u 12. vijeku, a baš negdje u tom periodu su sebi donijeli Veliku povelju slobode, ograničivši samovolju kralja”, naveo je Galijašević.

On vjeruje da su Šmitu iz Amerike zabranili da se predstavlja kao visoki predstavnik, napomenuvši kako se klima mijenja i u Njemačkoj.

„Nemački mediji su izvijestili da je Fridrih Merc odbio Šmitov zahtjev za prijem”, kaže Galijašević i podsjeća da je Šmita i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović nazvao kolonijalnim upravnikom, praveći zanimljive paralele sa vremenom austrougarske okupacije.

Sudski proces i presuda izrečena demokratski izabranom predsjedniku nije čin pravde, već „prljavi” politički manevar sa potencijalno razornim posledicama po BiH, piše mađarski magazin „Hungerijen konzervativ”. List navodi da se optužba oslanjala na klimavu činjenicu da je predsjednik Dodik navodno ignorisao direktive Šmita, koji se predstavlja za visokog predstavnika. Podsjeća se da je OHR osnovan 1995. u skladu s Dejtonskim sporazumom da bi se obezbijedio mir, ali pod Šmitom je – otkako je preuzeo dužnost 2021. iz podršku SAD i EU – postao institucija koja dovodi do podjela. List piše da kritičari upozoravaju na opasan presedan: izabrani predstavnici bi u budućnosti mogli biti ućutkani na osnovu slabih optužbi, narušavajući demokratsko samoopredeljenje.