Čuveni srpski junak, porijeklom iz Banjana, Blagoje Krušić, danas je „vraćen“ u svoju milu i dragu postojbinu, među svoje slavne pretke, koje je dodatno proslavio svojim junaštvom, viteštvom i životom. Riječ je o vitezu „Srpskog gvozdenog puka“, rođenom 1880. godine u Prigradini, a stradao 12. avgusta 1944. u Gornjoj Toponici, kod Niša. Ovu informaciju je objavilo RTV Podrinje.

Prije ubistva teško su ga mučili islednici zloglasne Ozne, a rehabilitovan je 13. jula 2007. godine rešenjem Okružnog suda u Nišu. Blagoje je, kako stoji i na spomen obilježju, jedan od najodlikovanijih srpskih boraca u istoriji. Kao vojnik i žandarmerijski narednik učestvovao je u Prvom Balkanskom ratu i u Prvom svetskom ratu. Do godine 1912. šest godina je komitovao, u odredu čuvenog vojvode Voja Tankosića. Učestvovao je u bitkama na Drini, Ceru, Gučevu, Kolubari, Kosmaju, Mačkovom kamenu. Posle povlačenja iz Albanije, učestvovao je u proboju Solunskog fronta i u svim kasnijim bitkama do kraja rata.

[gallery ids="201711,201712,201710"]

Monumentalni spomenik, specifičnog rada, direktno u kamenu, pravcu koji zbog težine i složenosti izbegavaju mnogi vajari, dar je znamenitog Banjanina, akademika Dragoljuba Draga Mirkovića, likovnog umjetnika i poslovnog čovjeka iz Bijeljine, osvjedočenog dobrotvora i humaniste. Mirković je ovo djelo radio, uz podršku svoje porodice, na čelu sa suprugom Rosom, višegodišnjom profesorkom likovne umjetnosti, više od pola godine, svakodnevno, strpljivo, marljivo, pažljivo, slažući, u doslovnom smislu, detalj po detalj.

„Činio sam to sa dosta ljubavi, kako saslužuje gorostas našeg roda kom se, nažalost, ni grob ne zna, a rod i državu je zadužio i prezadužio“, priča Mirković.

„Svojevremeno mi se protojerej stavrofor Dragan Krušić, potomak Blagojev, vrli duhovnik i čovjek, požalio da je spomenik njegovom pretku preskromnog izgleda. Uverio sam se, i lično, da je tako i, evo, našeg Blagoja u punom sjaju. Dostojnom kako saslužuje“, zaključuje Mirković.

Spomenik Blagoju Krušiću postavljen je kod crkve Svetog Save, na Počivalima, svetinje iz doba Nemanjića, najstarije podignute u Banjanima, čiji je životopis napisan u 17. vijeku u vrijeme obnove Pećke Patrijaršije.

Tom činu prisustvovao je i episkop budimljansko-nikšićki Metodije, uz darodavca i autora, kao i poštovaoce Krušićevog imena i djela.

Učinjeno je to po hladnom i kišovitom vremenu, koje nije smetalo nikome, posebno dobrom, agilnom i vjeri i rodu odanom Vladiki Metodiju.

[caption id="attachment_201709" align="aligncenter" width="169"] Vladika Metodije kod spomenika Blagoju Krušiću[/caption]