Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije poručio je u emisiji „Argumenti“ na TVCG da Njegoševi dani predstavljaju jedno od najznačajnijih kulturnih obilježja u državi, ali i da su u Crkvi tradicionalno prisutni tokom čitave godine. Njegoševa ličnost, djelo i zavještanje, kazao je, čine „neprocjenjivo kulturno blago Crne Gore“, koje se mora izučavati, njegovati i čuvati kao temelj identiteta.

„Dobro je što je država odlučila da Njegošev dan bude svečano obilježavan kao državni praznik. Sve što je on činio – kao vladika, vladar i pjesnik – ostavilo je neizbrisiv trag. U teškim vremenima, čovjek se uvijek vrati Njegoševim riječima“, kazao je mitropolit.

Podsjetio je i na živu narodnu tradiciju učenja „Gorskog vijenca“ napamet, čak i među nepismenim ljudima, što svedoči, kako kaže, o dubini Njegoševog prisustva u narodu.


O Amfilohiju: „Takve ličnosti se ne zaboravljaju“


Mitropolit je veliki dio nastupa posvetio i svom prethodniku, mitropolitu Amfilohiju, ocjenjujući da je njegova duhovna i kulturna zaostavština „jedno od najvećih nasljeđa koje je Crna Gora dobila nakon Njegoša“.

„Posle Njegoša nemamo arhijereja takvog talenta, harizme i zamaha. Amfilohije je ušao u dušu naroda, sveštenstva i monaštva“, poručio je mitropolit, napominjući da su ga u životu mnogi klevetali, dok ga sada isti ti ljudi „predstavljaju kao baštinika“. „Neka im to bude“, dodao je.

On je podsjetio da je nedavno u Kolašinu podignut spomenik mitropolitu Amfilohiju, uz zajedničku inicijativu Crkve i Opštine, ističući da je Amfilohije bio ličnost „koja je pripadala cijeloj vaseljenskoj Crkvi“.

Revizija istorije: „Moramo imenovati sve zločine“


U značajnom dijelu intervjua mitropolit Joanikije se osvrće na, kako kaže, „reviziju istorije“ koju su on i mitropolit Amfilohije započeli, posebno kada je riječ o zaboravljenim zločinima nad narodom Pive i Velike.

„Ti zločini su bili zaobiđeni decenijama. Djeca, trudnice, goloruki narod – pobijeni su kao da nikad nijesu postojali. Komisije su radile do 1948, a onda je sve gurnuto u stranu zbog političkih interesa“, naveo je mitropolit.

On smatra da je neophodno popisati sve zločine – četničke, komunističke, nacističke i okupatorske – i da je sramota što državne institucije nijesu uradile gotovo ništa, dok je najviše tereta podnijela Crkva „zajedno sa potomcima žrtava“.

„Narod nosi traume. To se liječi istinom i pokajanjem“, poručio je.

O EU: „Evropi pripadamo, ali nije sveta krava“ 


U jednom od najkomentarisanijih dijelova nastupa, mitropolit se osvrnuo na Evropsku uniju, uz naglasak da njegov stav nije bezrezervno oduševljenje, već kritičko promišljanje.

„Nije EU sveta krava da joj se klanjamo čim se pomene. Tu ima mnogo stvari koje nisu dobre. Ali zbog vladavine prava, ja jesam za ulazak Crne Gore u EU“, rekao je.

Iako je naglasio da „pripadamo Evropi“ i „jesmo Evropa“, mitropolitova ocjena da je EU često problematična ukazuje na njegovu spremnost da ulazi na teren političkih debata – iako Crkva po svojoj prirodi nije politički akter.

Upravo taj momenat predstavlja otvoreno pitanje: da li duhovni autoriteti, makar i u najboljoj namjeri, treba da preuzimaju ulogu komentatora dnevnopolitičkih procesa? U dijelu javnosti ovo je ocijenjeno kao klizanje ka političkom miješanju, čak i ako mitropolit naglašava „kontrolisanu podršku“ integracijama.

Odnos Crkve i države: „Sada vidimo da su nas napadači – pljačkali državu“


Mitropolit je oštro kritikovao bivše strukture vlasti koje su Srpsku pravoslavnu crkvu optuživale za „antidržavno djelovanje“.

„Sada se vidi da su baš ti koji su nas napadali – pljačkali državu i stekli enormna bogatstva. Naneli su ogromnu sramotu. A nije se još sve otkrilo“, rekao je.

On je istakao da Crkva i država treba da sarađuju, ali da svaka treba da radi u okviru svog polja, uz međusobno poštovanje.

O pomirenju, istini i Zabjelu


Na temu društvenih podjela, mitropolit je poručio da je neophodno istinsko, a ne deklarativno pomirenje.

„Pomirenje kroz istinu i praštanje, ne mehaničko“, kaže Joanikije.
Osvrnuo se i na nedavni incident na Zabjelu:

„Ranjen je mladić – to je najvažnije. A sve što je kasnije usledilo bilo je nepotrebno. Nadam se da će institucije kažniti počinioce i da će se tenzije smiriti.“

Posebno je istakao da je „svaki sin stradalih četnika“ spreman za pomirenje, dok su, kako kaže, oni „koji su malo bili komunisti, malo četnici“ manje voljni da o tome govore.

Društvene mreže, obrazovanje i zajednica


Mitropolit je kazao da društvene mreže imaju i koristi i štete, te da se klasično obrazovanje mora štititi.

„Ima i nepismenih koji završe fakultete – i to je problem“, poručio je.
Naglasio je da je dužnost svih da rade na unapređenju života u zajednici.

Mitropolit Joanikije je u razgovoru spojio teme iz kulture, duhovnosti, istorije i politike.

S jedne strane, snažno ističe Njegoša i Amfilohija kao moralne stubove nacije, poziva na istinu o prošlosti i pomirenje, i kritikuje zloupotrebe bivših vlasti.

S druge strane, ulaskom u raspravu o EU integracijama, mitropolit pokazuje spremnost da se pozicionira i u političkom prostoru – iako uz ogradu da podržava ulazak u EU, ali „ne bez kritičkog uma“.

Time je poslao poruku da Crkva želi da bude aktivan, ali ne i potčinjen učesnik javnog života, zadržavajući distancu prema ideološkim pritiscima, sa fokusom na tradiciju, vjeru i kulturni identitet.