Srpska pravoslavna crkva i druge crkve koje poštuju julijanski kalendar, obilježavaju u ponoć početak nove 2026. godine, a širom Srbije organizuje se doček.
Pravoslavna nova godina, poznata kao julijanska nova godina, u Beogradu će biti obilježena molebanom u Hramu Svetog Save, koji će biti služen pred ponoć, gdje će se tradicionalno okupiti Beograđani, ali i gosti grada, kao i u Beogradu na vodi vatrometom, igrom dronova i laserskim efektima.
Pored toga, Srpska nova godina slaviće se u kafanama, restoranima i kafićima, ali i na trgovima širom Srbije, a za posjetioce su spremne svečane večere, narodna i zabavna muzika i trubači.
Grad Beograd ove godine neće imati organizovan doček Srpske Nove godine, kao što nije bio organizovan ni 31. decembra, najavio je u decembru gradonačelnik Aleksandar Šapić i istakao da je ta odluka donijeta jer, kako je rekao, ne želi da nijedno dijete bude dovedeno u opasnost, kao što je bilo slučaj prilikom dočeka 2025. godine.
Ipak, u noći između 13. i 14. januara nebo iznad srpske prestonice biće obasjano raskošnim vatrometom, najavljeno iz Beograda na vodi, uz spektakularnu igru dronova i laserske efekte.
Najavljuju i da će projekcija na Kuli Beograd, najvišoj zgradi u Srbiji i regionu, prikazati nacionalne simbole u harmoničnom spoju tradicije i savremenog izraza, a program će započeti dvije i po minute prije ponoći.
Tradicionalno u parku Svetog Save u Nišu, opština Medijana organizuje doček pravoslavne Nove godine, a večeras program počinje u 22 sata nastupom niške grupe Kramer, u 23 sata na bini će biti Ana Štajdohar, a proslava će trajati pola sata iza ponoći. Organizatori su najavili da ove godine neće biti vatrometa.
U Kragujevcu će na Đačkom trgu nastupati grupa „Riblja Čorba“, posjetioce očekuje kulturno-umjetnički program i proslava u subotu, dok Grad Čačak večeras organizuje doček na gradskom trgu, a nastupiće pjevačica Ana Bekuta.
Srpske planine će i ove godine biti jedno od mjesta gdje se Nova godina po julijanskom kalendaru obilježava uz bogat sadržaj i veliki broj posjetilaca.
I Srbi na Kosovu i Metohiji, organizovaće doček na Trgu oslobodilaca u Gračanici, a muzički program počinje od 22 sata, uz kuvano vino i rakiju, dok će u ponoć biti vatromet.
Tokom dana je otvorena i Ulica Otvorenog srca u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice.
I u regionu u biće dočekana Sprska Nova godina, u Republici Srpskoj i Crnoj Gori.
Srpska nova godina biće dočekana i u Čikagu u nekoliko srpskih restorana, ali i u nekoliko klubova na Floridi.
Ujedinjeni Arapski Emirati čestitali su danas Srbiji Srpsku novu godinu tako što su na kuli u Abu Dabiju istakli na video bimu veliku zastavu Srbije, kao i čestitku na srpskom jeziku, na ćirilici i latinici, a predsjednik Aleksandar Vučić je zahvalio toj zemlji jer su nam, kako je rekao, na najljepši način čestitali praznik.
„Svako slavlje je ljepše kada se podijeli sa prijateljima, pa je tako i ova proslava Srpske nove godine posebna. Zahvalan UAE na tome što su nam na najljepši način čestitali praznik. Iako sam daleko od naše Srbije, srce mi je večeras puno dok gledam najljepšu trobojku na svijetu. Hvala vam još jednom, dragi prijatelji!“, objavio je Vučić na Instagramu.
Predsjednik Vučić, čestitao je građanima Srbije Srpsku novu godinu i rekao da čestitka UAE nije mogla da bude upućena na spektakularniji način.
Srpska Nova godina se proslavlja 14. januara po gregorijanskom kalendaru u balkanskim zemljama Srbiji, Crnoj Gori, BiH (Republika Srpska), Sjevernoj Makedoniji kao i u pravoslavnim dijelovima Hrvatske, a tog datuma je 1. januar po julijanskom kalendaru.
Julijanska nova godina slavi se i u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Jermeniji, Moldaviji i Gruziji, a zanimljiva je činjenica da tradicija obilježavanja julijanske nove godine postoji i u nekim njemačkim kantonima u Švajcarskoj, ali i u nekim dijelovima galske zajednice u Škotskoj.
Srbi su se prema narodnim običajima, tradicionalno za Srpsku novu godinu okupljali i igrali narodne igre, dok je tokom osmanske vladavine bilo zabranjeno proslavljanje i poštovanje srpskih tradicija.
U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca gregorijanski „novi“ kalendar je zvanično prihvaćen Zakonom o izjednačavanju starog i novog kalendara od 10. januara 1919. godine objavljenom u prvom broju Službenih novina Kraljevstva SHS.
Tim zakonom predviđeno je da u cijeloj državi 15. januara prestaje da važi „stari“ kalendar i počinje „novi“.
Prema običajnom kalendaru, tokom dočeka se ne spava, a običaj je da se u toku noći služi vruća rakija, kuvano vino i krofne, dok su se u gradskoj sredini u ponoć služile krofne, a u jednu se stavljao zlatnik i vjerovalo se da će onaj ko pronađe zlatnik imati uspješnu godinu.
Julijanska nova godina u našem narodu se naziva i Srpska nova godina, ali i Mali Božić, jer se na taj dan završavaju božićne svečanosti.
U domovima je u susret prazniku porodica na okupu, trpeza je bogata, uz neizostavnu prazničnu pečenicu.
Nakon završetka Drugog svjetskog rata, proslava Pravoslavne nove godine dugo godina je označavana kao težak nacionalni ispad, a ponovo je počela javno da se slavi od devedesetih godina prošlog vijeka.
Srpska nova godina dočekivana je uz vatromet i koncerte, sa sve većim brojem stranih turista, a ove godine pripremljen je bogat muzički program, a ponegdje će biti organizovan i vatromet na trgovima.
Javnu proslavu nove pravoslavne godine prva je organizovala beogradska „Kasina“, a sljedećih godina pridružile su se sve prestoničke kafane, lokali i bioskopi.
Srpska pravoslavna crkva 14. januara (1. januara po julijanskom kalendaru) slavi spomen u čast Isusa Hrista i Svetog Vasilija, odakle i naziv za julijansku novu godinu – Vasilica.
Pravoslavni vjernici proslaviće 14. januara tri praznika, slavu Svetog Vasilija Velikog, Obrezanje Gospodnje i narodni praznik Mali Božić.
U nekim krajevima se na taj dan spaljuju ostaci badnjaka, kao što se za Božić mesi pogača česnica, za Mali Božić se mesi poseban obredni hljeb „vasilica“.
Takođe, vjerovanje je da na ovaj dan u kuću treba unijeti neku novu stvar, kupljenu tog dana, kako bi kuća, ali i ukućani tokom cijele godine imali napretka.
Komentari (0)