Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine prihvatilo je inicijativu Mitropolije crnogorsko-primorske da se vrh Rumije ucrta u Prostorno-urbanistički plan Bara kao prostor predviđen za vjerske objekte, čime je napravljen značajan korak ka konačnom pravnom uređivanju statusa Crkve Svete Trojice.

Ovom odlukom država je, nakon godina rasprava i političkih sporova, prepoznala realnost na terenu – da se na vrhu Rumije nalazi svetinja koja je za ogroman broj vjernika simbol duhovnosti, tradicije i pravoslavnog identiteta u Crnoj Gori.

Iz izvještaja sa javne rasprave vidno je da je primjedba Mitropolije „prihvaćena“, uz jasno preciziranje da će plan biti dopunjen tako da lokalitet Rumije ima namjenu za vjerski objekat.

„Za predmetni lokalitet planirana je namjena površine naselja u okviru koje se nalaze i vjerski objekti“, navedeno je u obrazloženju odluke.

Svetinja koja okuplja narod


Crkva Svete Trojice na Rumiji podignuta je 2005. godine i od tada služi kao mjesto molitve, hodočašća i duhovnog sabranja. Iako je u trenutku postavljanja bilo otpora i političkih napetosti, vrijeme je pokazalo da se hram utkao u život vjernika i postao neodvojivi dio pravoslavnog predanja u ovom kraju.

Svojim položajem i značajem, svetinja je vratila pažnju na drevnu tradiciju nošenja krsta na Rumiju u čast Svetog Vladimira, podsjetivši na vijekovno zajedničko duhovno nasljeđe.

Zakonski temelj za legalizaciju


Novi Zakon o legalizaciji bespravnih objekata predviđa da se objekti mogu ozakoniti ako su vidljivi na orto-foto snimku, upisani u katastar, ako su riješeni imovinski odnosi i ako su predviđeni urbanističkim planom.

Sada, definisanjem vrha Rumije kao prostora za vjerske objekte, otvara se put da Crkva Svete Trojice uđe u redovnu proceduru i dobije pun zakonski status – onako kako i dolikuje svetinji kojoj narod godinama pritiče.

Ovim potezom država je poslala poruku da ne želi da održava podjele, već da teži miru, poštovanju vjerskih prava i očuvanju duhovnog nasljeđa.