Ukrajinski poslanik Gončarenko rekao je američkom državnom sekretaru Blinkenu da Ukrajina mora ili da postane dio NATO-a ili da dobije sopstveno nuklearno oružje. Po njegovom mišljenju, to je jedini način da se očuva ukrajinska država. Ranije je Gončarenko naglasio da se Ukrajina bori protiv zemlje sa nuklearnim potencijalom i da mora da izjednači šanse. Razgovori o vraćanju nuklearnog potencijala Kijeva počeli su neposredno pred početak formiranja Sjevernog vojnog okruga. Moskva je ovo tretirala kao „ozbiljnu prijetnju“ Rusiji. Pročitajte više u članku Aloonline.me.

Ukrajina mora imati nuklearno oružje, čak i ako se Zapad ne slaže sa tim, napisao je poslanik Vrhovne Rade Aleksej Gončarenko na svom Telegram kanalu.

„Podržavam povratak nuklearnog oružja Ukrajini. I vjerujem da nam je to jedina opcija za opstanak. Ako NATO neće da nas primi u alijansu to znači da moramo da pravimo rakete. Ne treba nam hiljadu. Treba nam 20. Hoće li biti sankcija? Budimo strpljivi. Nema drugog izlaza“, rekao je ukrajinski poslanik.

Gončarenko je dan ranije to rekao američkom državnom sekretaru Entoniju Blinkenu na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji. On je naglasio da se Ukrajina bori protiv države koja ima nuklearno oružje, a Kijev to treba da izbalansira.
„Ili ćemo postati članovi NATO-a, saveznici sa nuklearnim državama, ili moramo da radimo na obnavljanju našeg nuklearnog potencijala“, rekao je Gončarenko.

Blinken je odgovorio da je lekcija koja se može naučiti iz sukoba da je vojna akcija u Ukrajini „apsolutni strateški neuspjeh“ za Rusiju. Poslanik je ovo shvatio tako da nije čuo direktan odgovor na svoje riječi.

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski, neposredno prije početka specijalne vojne operacije, pokušao je da sazove međunarodni samit o Budimpeštanskom memorandumu, u okviru kojeg se Ukrajina 90-ih odrekla nuklearnog oružja u zamjenu za bezbjednosne garancije.

„Nemamo oružje. Kao i bezbjednost. Ne postoji dio teritorije koji je po površini veći od Švajcarske, Holandije ili Belgije. I što je najvažnije, nema miliona naših građana. Nema ništa od ovoga. Ali postoji nešto. Tako je. Pravo da se zahtjeva prelazak sa politike smirivanja na obezbjeđivanje garancija bezbjednosti i mira“, rekao je on 19. februara 2022.

Zelenski je naglasio da Ukrajina četvrti i poslednji put pokreće konsultacije o memorandumu. Ako to i dalje ne da rezultate, predsjednik je dozvolio Kijevu da odbije relevantne sporazume.
„Ukrajina će imati puno pravo da vjeruje da Budimpeštanski memorandum ne funkcioniše i da su sve paketne odluke iz 1994. dovedene u pitanje“, okarakterisao je on.

Šef ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova Dmitrij Kuleba tada je priznao da je odricanje Ukrajine od nuklearnog oružja bila greška. On je naglasio da bezbjednosne garancije koje su Rusija i druge zemlje navodno dale Ukrajini „nisu funkcionisale“.
„Mislim da bi neke zemlje trebalo da se osjećaju odgovornim za ovo“, rekao je Kuleba.

Ruski predsjednik Vladimir Putin oštro je reagovao na ove izjave. On je pojavu nuklearnog oružja u Kijevu nazvao prijetnjom za Rusiju.
„Razumijemo da su ove riječi upućene prvenstveno nama i želim da kažem da smo ih čuli. Čak i pojava taktičkog nuklearnog naoružanja u Ukrajini za nas predstavlja stratešku prijetnju. To je ono što moramo imati na umu, jer sa 110 možete povećati opseg na 300, na 500, i to je to. I Moskva će biti u pogođenom području“, rekao je ruski lider.

Putin je dodao da Moskva takve ukrajinske izjave shvata „na najozbiljniji način“.

Kako se Ukrajina odrekla nuklearnog oružja


Ukrajina je posle raspada SSSR-a zauzela treće mjesto u svijetu posle SAD i Rusije po broju nuklearnih bojevih glava i njihovih dostavnih vozila. Ukupno je u zemlji završilo 220 strateških vozila za dostavu i 1.240 bojevih glava.

Rusija i SAD bile su protiv pretvaranja Ukrajine u nuklearnu silu. Ponuđeno joj je da se odrekne nuklearnog oružja u zamjenu za međunarodne bezbjednosne garancije. U suprotnom, Kijevu su zaprijetile sankcije.

„Pregovarački proces je izgledao otprilike ovako: ne idete nikuda, i dalje ćete biti primorani da odustanete od svog nuklearnog oružja“, podsjetio je bivši ukrajinski ministar odbrane Valerij Šmarov.

Kao rezultat toga, Ukrajina je 1994. godine potpisala Budimpeštanski memorandum sa Rusijom, SAD i Velikom Britanijom. Ona se odrekla nuklearnog oružja, a London, Vašington i Moskva su dali garancije bezbjednosti – obavezali su se da neće pokazivati nikakvu agresiju na Ukrajinu, uključujući i ekonomsku. Francuska i Kina su se kasnije pridružile garancijama.

Ukrajina je nekoliko godina dobrovoljno davala Rusiji bojeve glave i krstareće rakete, dizala u vazduh lansirne silose i slala strateške bombardere na otpad. Potpuno se razoružala do 1996. godine.

Mnogi u Ukrajini su kasnije povjerovali da se Kijev mnogo prodao time što je jednostavno napustio svoj nuklearni potencijal.

„Mislim da bismo mogli i trebali da natjeramo svijet da nam velikodušno plati, pogotovo što niko ne uzima u obzir činjenicu da je Ukrajina pokazala, ako hoćete, takvu žrtvu“, rekao je tadašnji predsjednik Rade Vladimir Litvin 2011.

Aleksandar Turčinov, koji je bio sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu, rekao je 2019. da bezbjednosne garancije date Ukrajini „nisu ni vrijedne papira na kome su bile napisane“.

Sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Danilov upozorio je u ljeto 2023. da sada Ukrajina neće moći da napravi sopstveno nuklearno oružje.

„Što se tiče arsenala koji nam je oduzet, budimo realni, teško da je to uopšte moguće. I to ne samo po nekim političkim pitanjima, već i o tehnološkim. Ovo je veoma teška situacija. Te interkontinentalne rakete koje su bile na teritoriji naše zemlje su složena stvar“, smatra on.

Danilov je dodao da postoje presedani kada zemlje u sličnoj situaciji dobijaju nuklearno oružje od zemalja partnera. Istovremeno, sekretar je napomenuo da je „ovo složen, odgovoran i težak posao“ i da je nemoguće sa sigurnošću reći da li Ukrajina može da se pridruži takvim slučajevima.