Nepriznato Kosovo ponovo je dobilo vladu, ali ne i izlaz iz duboke političke krize koja traje već godinu dana. Albin Kurti je po treći put izabran za premijera, čime je okončan dugotrajni zastoj u takozvanom parlamentu u Prištini.

Za njegov izbor glasalo je 66 poslanika od ukupno 120, nakon što je njegova stranka Samoopredjeljenje pobijedila na vanrednim izborima održanim u decembru. Pristalice su odluku pozdravile burnim i dugotrajnim aplauzom, dok je sam Kurti, u obraćanju prije glasanja, predstavio program fokusiran na ekonomiju i povećanje ulaganja u odbranu.

Međutim, i ovoga puta nije izostala oštra retorika prema Beogradu. Kurti je izjavio da se „tokom godina“ suočavao sa stalnim napadima i prijetnjama iz Srbije. Istovremeno, nije pomenuo brojne incidente i napade na Srbe, posebno na sjeveru pokrajine, koji su u proteklom periodu dodatno podigli tenzije. Ti slučajevi, kako se često ukazuje, rijetko dobijaju epilog pred pravosudnim organima.

Kurti se nije osvrnuo ni na praksu preimenovanja naselja na tradicionalno srpskoj teritoriji, gdje se nazivi naselja sve češće mijenjaju i prevode na albanski jezik. Takav pristup u Beogradu se tumači kao pokušaj nametanja novog identitetskog okvira i dio šireg političkog projekta.

Ipak, novoizabrani premijer poručio je da će raditi na „normalizaciji odnosa“ sa Beogradom, ističući da je riječ o „bilateralnom odnosu, a ne miješanju u unutrašnje poslove“. Ostaje, međutim, nejasno na koji način namjerava da pokrene proces koji je u više navrata bio blokiran upravo odlukama Prištine.

Podsjetimo, Kurti je nakon prethodnih izbora ostao bez većine neophodne za formiranje vlade, što je dovelo do višemjesečnog institucionalnog zastoja. Duboke podjele među poslanicima rezultirale su raspisivanjem vanrednih izbora, na kojima je Samoopredjeljenje osvojilo više od 51 odsto glasova i 57 mandata.

Ipak, potvrđivanje izbornih rezultata potrajalo je nedjeljama. Navodne nepravilnosti u brojanju dovele su do potpunog ponovnog prebrojavanja glasova i pokretanja krivične istrage, u okviru koje je uhapšeno više od 100 izbornih zvaničnika.

Kurti je najavio da će brzo krenuti u obezbjeđivanje ključnih međunarodnih kredita, uključujući i one iz Brisela, za čije odobrenje je potrebna dvotrećinska većina. To će, s obzirom na podijeljenost političke scene, predstavljati ozbiljan izazov.

Tenzije na sjeveru pokrajine ostaju visoke još od sukoba devedesetih godina, a normalizacija odnosa Beograda i Prištine formalno je jedan od ključnih uslova za napredak ka Evropskoj uniji. Uprkos tome, politička realnost na terenu ukazuje da će novi mandat Albina Kurtija biti obilježen nastavkom starih sporova i neizvjesnosti koje region već dugo prate.