PODGORICA – Bivši američki ambasador u Saveznoj Republici Jugoslaviji Vilijam Montgomeri izjavio je u intervjuu za podgoričke „Vijesti” da su Sjedinjene Američke Države znale za šverc cigareta u Crnoj Gori krajem devedesetih i početkom dvijehiljaditih godina, ali da su, uprkos tome, „morale mnogo da pomognu” tadašnjem crnogorskom lideru Milu Đukanoviću.

Montgomeri, koji je u Podgorici boravio povodom promocije memoara „Nediplomatski životi”, napisanih sa suprugom Lin Montgomeri, u razgovoru za „Vijesti” govorio je o raspadu državne zajednice Srbije i Crne Gore, referendumu iz 2006. godine, ulozi Zapada u podršci Đukanoviću, ali i o aktuelnim političkim prilikama u Srbiji.

Iako je ocijenio da je obnova nezavisnosti Crne Gore bila „dobra odluka”, Montgomeri je istovremeno iznio niz tvrdnji koje pokazuju da je put ka tom ishodu bio obilježen dubokim unutrašnjim podjelama, snažnim uticajem vlasti na medije, spornim finansijskim tokovima i otvorenim geopolitičkim kalkulacijama velikih sila.

Govoreći o referendumu, Montgomeri je podsjetio da je među prvima predlagao prag od 55 odsto za validnost odluke o nezavisnosti. Kako je naveo, smatrao je da bi tijesna većina od jedan ili dva procenta stvorila „veoma lošu atmosferu” u Crnoj Gori, posebno zbog toga što je, po njegovim riječima, vlast imala očigledan uticaj na medije i druge prednosti.

Ta ocjena bivšeg američkog diplomate dodatno osvjetljava činjenicu da je odluka o razdvajanju Srbije i Crne Gore donesena u društvu koje je bilo oštro podijeljeno, a da značajan dio građana, naročito srpski narod u Crnoj Gori, taj proces nije doživljavao kao prirodan državni razvoj, već kao politički projekat vladajuće strukture u Podgorici.

Najveću pažnju u intervjuu za „Vijesti” izazvale su Montgomerijeve tvrdnje o odnosu Zapada prema Đukanoviću u periodu kada su se pojavljivale optužbe o švercu cigareta. On je rekao da su SAD „očigledno znale” da je bilo krijumčarenja, ali da je Đukanović to pravdao kao način da obezbijedi finansiranje crnogorske vlade nakon sukoba sa Slobodanom Miloševićem.

„Morali smo da pomognemo u jačanju policije u Crnoj Gori, jer je on kontrolisao policiju, dok je vojsku kontrolisao Milošević. Dakle, morali smo mnogo da pomognemo Đukanoviću”, rekao je Montgomeri za „Vijesti”.

Prema njegovim riječima, Britanci su zbog šverca cigareta željeli da se odmaknu od Đukanovića i da on ode sa vlasti, ali je američka procjena bila da u tom trenutku nije postojala održiva prozapadna alternativa u Crnoj Gori. Montgomeri je naveo da je zato zaključio da bi smjena Đukanovića mogla dovesti do nestabilne političke situacije.

Bivši ambasador je govorio i o Ivi Pukaniću, ubijenom vlasniku hrvatskog „Nacionala”, koji je pisao o švercu cigareta i navodnoj umiješanosti Đukanovića. Montgomeri je odbacio tvrdnje da je Pukaniću on dostavljao informacije, navodeći da je jedan od izvora bio Ratko Knežević, nekadašnji bliski saradnik Đukanovića. Kako je rekao, Knežević je čak tražio podršku Zapada da naslijedi Đukanovića, ali mu je on to odbio i zabranio ulazak u američku ambasadu u Zagrebu.

U dijelu razgovora koji se odnosi na današnju Srbiju, Montgomeri je iznio ocjene koje idu u prilog stavu da aktuelna vlast u Beogradu ima jasniji politički kapacitet od onih koji bi željeli da je zamijene. On je, govoreći o studentskim protestima, naveo da demonstranti „nemaju plan za dan poslije” i da nije jasno ko bi preuzeo odgovornost ukoliko bi predsjednik Aleksandar Vučić pao sa vlasti.

„Problem s protestima studenata je što ne znaju šta će sjutra, šta ako Vučić padne, ko preuzima”, rekao je Montgomeri, dodajući da je razgovarao sa pojedinim opozicionim liderima u Srbiji i da su, kako je naveo, davali „dječje, neozbiljne odgovore”.

On je ukazao da Vučić, za razliku od protestnih struktura, stalno poziva na razgovore i traži da se jasno kaže šta su zahtjevi. Prema Montgomerijevoj ocjeni, studenti nisu spremni da formulišu šta konkretno žele, što on vidi kao jedan od glavnih problema sadašnje političke krize.

Bivši američki diplomata je odbacio i tezu da je u Srbiji na djelu klasična „obojena revolucija”. Kako je naveo, učestvovao je u američkim naporima usmjerenim protiv Miloševića i zna kako takav proces izgleda. Prema njegovim riječima, za uspješnu smjenu vlasti potrebni su harizmatični lideri, finansijska podrška strankama, obučena organizaciona struktura i politička alternativa.

Ono što se sada dešava u Srbiji, ocijenio je Montgomeri, više liči na „Otpor 2.0”, ali bez svih ostalih elemenata koji bi ga pretvorili u ozbiljan politički projekat. Ta ocjena dodatno potvrđuje da protesti, ukoliko nemaju program, jasno vođstvo i odgovor na pitanje šta dolazi poslije, ne mogu biti predstavljeni kao zrela državna alternativa.

Montgomeri je u intervjuu za „Vijesti” govorio i o Kosovu i Metohiji, kritikujući Zapad što nije jače pritisnuo vlasti u Prištini, posebno Aljbina Kurtija, da poštuju Briselske sporazume i prestanu sa provokacijama prema Srbima. On je ocijenio da Kurti računa na izazivanje dovoljno ozbiljne provokacije koja bi mogla da uvuče Srbiju u reakciju.

Intervju bivšeg američkog ambasadora, iako vođen iz perspektive zapadnog diplomate koji podržava crnogorsku nezavisnost, u suštini otkriva i drugu stranu tog procesa: da je Crna Gora ka razdvajanju od Srbije išla uz duboke društvene podjele, pod dominacijom jedne vlasti, uz znanje zapadnih centara moći o kriminalnim aferama i uz procjenu da je Đukanović, bez obzira na sve sporne okolnosti, u tom trenutku bio koristan partner.