Šest godina od pada DPS-a: Pobjednici ostali izvan vlasti, poraženi se proglasili pobjednicima

Šest godina poslije parlamentarnih izbora na kojima je Demokratska partija socijalista izgubila vlast, predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević ocijenio je da je 30. avgust 2020. postao „gorko iskustvo” za one koji su se godinama borili protiv režima Mila Đukanovića, a veliki događaj za ljude koji se nisu ni nadali da će doći na pozicije odlučivanja.

Knežević je na konferenciji „30. avgust – šest godina kasnije” rekao da su poslije izbora oni koji su pobijedili shvatili da su pobijedili, ali i da su oni koji su izgubili vrlo brzo pronašli način da sebe proglase pobjednicima.

Predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović ocijenio je da je 30. avgust istorijski datum kojim je građanima vraćen politički suverenitet, ali i da su njegove tekovine tokom proteklih godina u velikoj mjeri oskrnavljene.

Knežević: Borcima protiv DPS-a rečeno da ne mogu u vladu

Govoreći o formiranju prve vlade poslije pada DPS-a, Knežević je podsjetio da je predstavnicima tadašnjeg Demokratskog fronta objašnjeno da ne mogu da budu njen dio zbog optužnica u slučaju „državni udar”, kao i tvrdnji da su „srpsko-ruski agenti”.

„Nama u DF-u su objasnili da ćemo ući u vladu, samo da tada nismo mogli, jer smo bili optuženi za državni udar i označeni kao srpsko-ruski agenti. Rečeno nam je da postoje mladi i pametni ljudi iz fejsbuk grupe ’Naši u svijet’ koji treba da dođu, a da mi treba da budemo zahvalni što su oni došli”, kazao je Knežević.

On je ironično primijetio da su cvjećare u to vrijeme imale „najveći promet”, jer je tadašnji mandatar Zdravko Krivokapić, kako je naveo, kupovao bukete i posjećivao strane ambasadorke.

Knežević je podsjetio da je Krivokapić procijenio da vladu može da formira sa 12 ministara i bez političara, sa izuzetkom Dritana Abazovića. Prema njegovim riječima, ta vlada je funkcionisala do „tajne večere”, poslije čega je formirana manjinska vlada u koju predstavnici DF-a ponovo nisu mogli da uđu.

„Abazović je imao kosmopolitski koncept po kojem je trebalo svi da ga podržimo, a da niko od nas ne uđe u vladu. Onda smo shvatili da gledamo reprizu ’Maratonaca koji trče posljednji krug’ i da je 30. avgust bio simpatično iskustvo za one koji su, ni krivi ni dužni, postali vlast, a gorko iskustvo za one koji su se svih prethodnih godina tukli sa režimom”, rekao je lider DNP-a.

„U vladi više ljudi iz trećeg ešalona DPS-a nego boraca protiv režima”

Knežević je ocijenio da se 30. avgust danas gotovo više i ne pominje, iako je bio veliki događaj za ljude koji se, kako je rekao, nisu ni nadali da će se naći na pozicijama odlučivanja.

„Mi najbolje znamo koliko smo daleko od unutrašnje kohezije i od svega onoga što je 30. avgust trebalo da donese. Ako pogledate sastav vlade, vidjećete da na pozicijama ministara i potpredsjednika ima više ljudi iz trećeg ešalona DPS-a i SD-a nego onih koji su se borili protiv njih”, kazao je Knežević.

Zato ga, kako je dodao, ne iznenađuje kada građani na ulici predstavnicima nove vlasti kažu da su „gori od DPS-a” ili da su „isti kao DPS”.

Predsjednik DNP-a naglasio je da njegov politički cilj nikada nije bio da bude lider samo jednog naroda, već da štiti interese svih građana Crne Gore. Ipak, način na koji se politički borio doveo je do toga da ga značajan broj Srba danas prepoznaje kao jednog od lidera srpskog naroda.

„Ne smatram da bilo ko treba da ima monopol nad biračima, ni nad Srbima ni nad Crnogorcima. Nikada nisam pravio razliku između pravoslavnih Srba i Crnogoraca. Problem je nastao kada je dio pravoslavnih Crnogoraca počeo da pravi razliku između nas, pa smo morali da zaštitimo ono što smatramo ideološkim i identitetskim kodom srpskog naroda u Crnoj Gori”, rekao je Knežević.

Srbi brojniji u vlasti, ali bez političkih rezultata

Knežević smatra da Srbi u Crnoj Gori nemaju razloga da budu zadovoljni, kao ni većina građana te zemlje. On je odbacio tvrdnje da Srba više nema u vlasti, navodeći da ih nikada nije bilo više na pozicijama odlučivanja, ali da su politički rezultati ostali isti ili približno isti onima iz vremena Mila Đukanovića.

„Nikada više nije bilo Srba u vlasti i na mjestima odlučivanja, a rezultati su isti ili približno isti onima koje je imao Milo Đukanović, sprovodeći spoljnu politiku od 2006. godine do danas”, istakao je lider DNP-a.

Prema njegovim riječima, ako je cilj srpskog naroda bio da neko dobije posao, zaposli suprugu, ljubavnicu ili ljubavnika, dobije kabinet, službeni automobil i pratnju sa sirenama, onda se može reći da je taj cilj ostvaren.

„Ja se nisam borio za te ciljeve. Da jesam, danas bismo bili u vladi Milojka Spajića, bez obzira na sve kontroverze i nesporazume koje smo imali sa tom vladom”, poručio je Knežević.

On je naglasio da Srbi treba da budu prihvaćeni kao državotvorni narod Crne Gore, ravnopravno sa ostalim narodima, koji voli svoju državu i želi da doprinese njenom ekonomskom i svakom drugom napretku.

„Ako u srpskom narodu i Srbiji svako malo tražite unutrašnjeg neprijatelja, onda morate da očekujete reakciju”, upozorio je Knežević.

Oštre optužbe na račun Spajića i Milatovića

Osvrćući se na tvrdnje premijera Milojka Spajića da je Crna Gora ugrožena djelovanjem dvije države, Knežević je rekao da je jasno da je predsjednik vlade tom objavom mislio i na Srbiju.

On je podsjetio da je prethodno objavio dokument prema kojem je Spajić bio u vojnoj evidenciji Vojske Srbije u vrijeme kada je već bio crnogorski premijer, kao i da je imao državljanstvo Srbije dok je obavljao funkciju ministra finansija.

„Umjesto da okrivi sebe za ono što je uradio, on je okrivio Srbiju. Sada ćemo do juna imati narativ da je Srbija kriva za sve što se dešava u Crnoj Gori”, rekao je Knežević.

On je potom iznio izuzetno oštre ocjene na račun premijera, tvrdeći da Crna Gora nema veću „hibridnu prijetnju” od njegovog rada i djelovanja.

„Milojko Spajić je atomska bomba unutar Crne Gore i vlade. On je, u političkom smislu, Hirošima i Nagasaki za Crnu Goru”, kazao je Knežević.

Kritikovao je i predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zbog toga što se, kako je naveo, niko od nadležnih nije odazvao na sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost koju je sazvao kao vrhovni komandant.

Knežević je takođe iznio tvrdnju da su njega i Abazovića iz vlasti izbacili interesi „švercerskog lobija”.

Abazović: Građanima je 30. avgusta vraćen suverenitet

Predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović rekao je da je lijepo prisjetiti se 30. avgusta, jer je riječ o istorijskom datumu, iako je, prema njegovoj ocjeni, tokom proteklih godina u velikoj mjeri oskrnavljen.

„Trideseti avgust je odgovorio svojoj svrsi. Građanima je vraćen suverenitet i konačno su shvatili da njihov glas na izborima nešto vrijedi. Prije 30. avgusta niko nije imao osjećaj da svojim glasom bilo šta može da promijeni u Crnoj Gori”, rekao je Abazović.

On je ocijenio da su neka od obećanja data građanima počela da se ostvaruju. Kao početni cilj promjena izdvojio je izgradnju slobodnije države, oslobođene uticaja mafije i organizovanog kriminala.

„Ta borba je započeta. Imala je svoje domete i rezultate, ali i manjkavosti. U prve dvije vlade, ne računajući sadašnju, došlo je i do demonopolizacije ekonomskih prilika i poboljšanja ekonomske situacije širom države”, rekao je Abazović, dodajući da će ti započeti procesi morati da budu nastavljeni i unaprijeđeni.

„Umjesto DPS-a dobili smo mali lažni DPS”

Abazović je ocijenio da problem nije u samom 30. avgustu, već u ljudima koji su iznevjerili njegove tekovine.

„Građani su željeli više slobode i pravde, manje politizacije, profesionalniju upravu i promjenu svega onoga što je bilo karakteristično za vlast DPS-a. Umjesto toga, dobili smo jedan mali lažni DPS”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, Crnom Gorom danas vladaju ljudi koji nisu dali nikakav doprinos promjenama 30. avgusta, kao i oni koji u to vrijeme nisu ni živjeli u Crnoj Gori.

„Potpuno je logično da ti ljudi ne osjećaju 30. avgust i da prema njemu nemaju nikakav emotivni odnos”, dodao je Abazović.

On je podsjetio na atmosferu poslije izborne pobjede 2020. godine, kada se, kako je rekao, kod velikog broja građana mogla vidjeti iskrena sreća, dok danas gotovo niko više nije zadovoljan.

„Ljudi osjećaju da su došle političke strukture koje rade isto ili slično onome što je ranije radio DPS. Nama je potreban novi 30. avgust da bi svanuo taj 31. avgust”, kazao je Abazović.

Kao dokaz izostanka suštinskih promjena naveo je činjenicu da se u Crnoj Gori i dalje raspravlja o nacionalnoj diskriminaciji i da ne postoji jasan koncept budućeg uređenja države.

„Mi nemamo koncept kako želimo da izgleda naša država. Skrivamo se iza priče o Evropskoj uniji”, ocijenio je predsjednik URA.

Abazović: Samo smo mitropolit Amfilohije i ja personifikacija 30. avgusta

Abazović je poručio da „Bog ne voli nezahvalne”, ocijenivši da 30. avgust više nema značaj i simboliku koju je nekada imao upravo zato što su mnogi koji tvrde da su se borili za promjene pokazali nezahvalnost prema ljudima koji su im dali najveći doprinos.

„Ljude koji su dali najveći doprinos često kritikuju i o njima iznose neistine koje, kada se mnogo puta ponove, na kraju budu prihvaćene. Ja sam 30. avgusta imao obavezu prema građanima Crne Gore da donesem promjene i donio sam ih”, kazao je Abazović.

On je iznio ocjenu da su samo dva čovjeka istinska personifikacija izbornih promjena iz 2020. godine.

„To su moja malenkost i jedan čovjek koji, nažalost, više nije sa nama – mitropolit Amfilohije Radović. Sve ostalo je priča za malu djecu”, rekao je Abazović.

Predsjednik URA upitao je zašto Pokret Evropa sad, Demokrate i nekadašnji Demokratski front, ukoliko već raspolažu političkom moći, ne poprave stanje u državi.

On je ocijenio da je Milan Knežević „najbolji političar u posljednjih šest mjeseci”, dok je za aktuelnu vladu rekao da se nalazi u potpunom rasulu.

„Od premijera se ne može dobiti ni odgovor na pitanje da li je rezervista Vojske Srbije”, naglasio je Abazović.

Stojović: Stare službe sačuvale su interese i uticaj

Na konferenciji je govorio i novinar Mladen Stojović, koji je ocijenio da su bezbjednosne službe koje su čuvale Mila Đukanovića, njegovu porodicu i njihove interese nastavile da utiču na političke procese i poslije promjene vlasti.

Stojović smatra da postoje samo dvije mogućnosti – da aktuelna politička elita koja upravlja bezbjednosnim sektorom nije svjesna onoga što radi ili da u tome svjesno učestvuje.

„U javnim nastupima trudim se da saopštim činjenice i detalje koji ne mogu da budu oboreni. Nije riječ o želji da vodim prljavu kampanju protiv bilo koga”, kazao je Stojović.

Prema njegovoj ocjeni, politički razvoj događaja poslije 30. avgusta pokazuje da je u Crnoj Gori došlo do „preuzete revolucije”.

„Stare službe sačuvale su svoje interese i uticaj, zbog čega i dalje živimo u istom vremenu. Ovo što se sada dešava posljedica je te pojave i tog procesa”, rekao je Stojović.

On je dodao da stanje nije gore nego prije 2020. godine, ali je upozorio da bi moglo da postane znatno teže ukoliko se na vlast vrati bivši režim, odnosno partija koja, prema njegovim riječima, zastupa interese centara moći povezanih sa švercom i „crnim operacijama” bezbjednosnih službi.