Građani u bankama drže oko 42 milijarde evra depozita, dok je imovina investicionih fondova dostigla približno 2,3 milijarde evra. Pokretanje bar dijela tog novca moglo bi da bude snažan podsticaj domaćoj privredi, ali su za to neophodni povjerenje, finansijska edukacija i dovoljno kvalitetnih instrumenata za ulaganje, ocijenio je direktor Beogradske berze Lazo Ostojić.
On je u emisiji „Kapital u pokretu” istakao da kapital koji se ne ulaže i ne stvara novu vrijednost postaje „mrtav kapital”. Zbog toga je, kako je naveo, razvoj tržišta kapitala važan i za građane koji žele da uvećaju svoju imovinu i za kompanije kojima je potreban novac za dalji rast.
– Kapital kada nije u pokretu zove se mrtav kapital. On mora stalno da se kreće i uvećava. Ulagači na taj način uvećavaju svoju imovinu, dok kompanije dobijaju priliku za rast tako što prikupljaju novac od ljudi koji imaju slobodan kapital – objasnio je Ostojić.
Kompanije pokazuju interesovanje
Direktor Beogradske berze najavio je nova izdanja korporativnih obveznica, dok prvu inicijalnu javnu ponudu akcija, odnosno IPO, ne očekuje prije kraja 2026. godine. Ipak, naglasio je da među domaćim kompanijama postoji interesovanje za izlazak na berzu.
– Razgovarao sam sa tri ili četiri prilično velike kompanije koje u izlasku na berzu vide razvojnu šansu – rekao je Ostojić.
Berza je, prema njegovim riječima, mjesto susreta onih koji imaju slobodan kapital i traže priliku za ulaganje sa kompanijama kojima je potreban novac za razvoj. Beogradska berza, međutim, već godinama bilježi skroman promet i ima ograničen broj likvidnih hartija od vrijednosti.
Iako njena tradicija datira još od 1894. godine, višedecenijski prekid rada ostavio je ozbiljne posljedice na finansijsku pismenost stanovništva i kompanija. Novo oživljavanje tržišta počelo je početkom dvijehiljaditih, u vrijeme privatizacije, ali je, prema Ostojićevoj ocjeni, tada propuštena velika prilika za edukaciju građana.
– Postojao je period od oko 50 godina tokom kojeg ljudi nisu imali predstavu da je tržište kapitala mjesto na kojem se prikuplja novac. Edukacija je tada izostala, ne samo među malim ulagačima već i među kompanijama. Mnoge kompanije ni danas nisu svjesne da kapital mogu da prikupe na berzi – naveo je on.
Mjesec u Beogradu kao jedan dan u Zagrebu
Ozbiljniji institucionalni rad na razvoju domaćeg tržišta počeo je 2021. godine, usvajanjem Strategije za razvoj tržišta kapitala, u čijoj su pripremi učestvovale Svjetska banka i Evropska banka za obnovu i razvoj.
Ostojić smatra da je uključivanje države bilo neophodno jer razvijeno tržište kapitala treba da predstavlja drugi stub finansiranja privrede, pored bankarskog sektora.
Promet na Beogradskoj berzi, međutim, i dalje je skroman. Mjesečna vrijednost trgovanja u Beogradu približno odgovara prometu koji Zagrebačka berza ostvari za samo jedan dan.
– To je prije svega posljedica nedostatka kvalitetnih hartija u koje može da se investira. Naš zadatak je da privučemo izdavaoce da listiraju korporativne obveznice ili akcije. Mora da postoji dovoljno kvalitetnih i različitih instrumenata u koje investitori mogu da ulažu – kazao je Ostojić.
On je pohvalio rezultate Zagrebačke berze, koja je posljednjih godina sprovela nekoliko uspješnih inicijalnih javnih ponuda.
– Zagrebačka berza je vodeća u regionu kada je riječ o IPO postupcima. Njihova investiciona javnost mnogo je obrazovanija i svjesnija mogućnosti koje pruža tržište kapitala – ocijenio je direktor Beogradske berze.
Prema njegovom mišljenju, Beograd ne treba da se nadmeće sa berzama u regionu, već da od njih preuzme dobre modele i izgradi funkcionalno domaće tržište.
– Berza nije mjesto na kojem kompanija mora da bude, već mjesto na kojem želi da bude. Ne možete kompaniju na silu zadržati na tržištu ako ona ne razumije da joj berza podiže ugled, kvalitet poslovanja i transparentnost – naglasio je Ostojić.
Štednju pretvoriti u investicije
Za ozbiljnije pokretanje kapitala u Srbiji potrebni su jača investiciona baza, novi finansijski instrumenti, edukacija građana i kompanija, kao i odgovarajuće poreske olakšice.
– Moramo da napravimo funkcionalno tržište kapitala kao drugi stub finansiranja privrede, pored banaka. Kompanija ne može neograničeno da raste samo uzimajući kredite. Tržište kapitala je mjesto na kojem može da prikupi novac za značajan rast – poručio je Ostojić.
Dok domaće tržište traži način da privuče investitore, u bankama se, prema njegovim riječima, nalazi oko 42 milijarde evra depozita građana. Sa velikim količinama pasivne štednje, dodao je, ne suočava se samo Srbija, već i brojne evropske zemlje.
– Sve države imaju isti problem – ogromnu količinu neaktivne štednje. Ta sredstva moraju da se pokrenu. Povjerenje je preduslov, ali je edukacija na prvom mjestu – istakao je on.
Ostojić smatra da najprije treba obrazovati kompanije i obezbijediti dovoljno kvalitetnih finansijskih instrumenata, a potom građanima približiti mogućnosti ulaganja.
Rast imovine investicionih fondova sa nekoliko stotina miliona na više od dvije milijarde evra u proteklih nekoliko godina vidi kao ohrabrujući znak. Iako fondovi trenutno veliki dio novca ulažu u inostranstvu, njihovo jačanje doprinosi stvaranju domaće investicione baze i navikavanju građana da štednju usmjeravaju u investicije.
– To našem tržištu kapitala trenutno ne donosi ništa, ali donosi ulagačima u fondove. Dobro je što fondovi jačaju, prikupljaju sredstva i navikavaju građane da investiraju. Kada domaće tržište bude imalo kvalitetne instrumente, dio tog novca sigurno će se vratiti ovdje – zaključio je Ostojić.
Komentari (0)