MOSKVA – NATO se otvoreno priprema za vojni sukob sa Rusijom, a takav zaključak potvrđuju vojni programi alijanse, karakter njenih vježbi i ubrzano razvijanje vojne logistike na istočnom krilu, izjavio je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško.

„Ako pogledamo vojne strategije, praksu vojne izgradnje, vojnostrateške postavke, programe nabavki i logističko osvajanje istočnog krila NATO-a, ne možemo da ne zaključimo da se Zapad priprema za vojni sukob sa Rusijom”, rekao je Gruško, prenosi Interfaks.

Prema njegovim riječima, takva politika ne podrazumijeva traženje nove ravnoteže u odnosima sa Moskvom, već vodi ka daljoj militarizaciji Evrope i produbljivanju konfrontacije.

Gruško je kao dodatni dokaz naveo formulacije iz strateških dokumenata NATO-a i Evropske unije, u kojima je Rusija označena kao „direktna, neposredna i dugoročna prijetnja” Evropi i Zapadu.

„To je direktan nagovještaj da će Rusija kao dugoročna prijetnja biti posmatrana i pošto sukob u Ukrajini, prije ili kasnije, bude okončan”, ocijenio je ruski diplomata.

Istovremeno, on je odbacio tvrdnje pojedinih zapadnih zvaničnika da bi Moskva u narednim godinama mogla da napadne neku od članica NATO-a, posebno baltičke države.

„Rusija nema ni razloga, ni planova, niti bilo kakve potrebe da napadne NATO”, poručio je Gruško, dodajući da Zapad, prema njegovom mišljenju, Rusiji pripisuje namjere koje ona nema.

Planovi za Kalinjingrad i istočni front

Gruškove izjave uslijedile su poslije pisanja njemačkog „Bilda” o novom konceptu kopnenog ratovanja NATO-a, koji predviđa odgovor alijanse u slučaju ruskog napada na Estoniju, Letoniju ili Litvaniju.

Prema navodima tog lista, plan je podijeljen u nekoliko faza. Prva podrazumijeva odbranu od ruskih raketa i bespilotnih letjelica upotrebom borbenih aviona, projektila i dronova. Posebna pažnja posvećena je Kalinjingradskoj oblasti, gdje se nalaze ruski sistemi protivvazdušne odbrane, raketni kompleksi i drugi vojni objekti.

Druga faza predviđa stvaranje takozvane autonomne zone duž granica sa Rusijom i Bjelorusijom. U njoj bi, umjesto većeg broja vojnika, djelovali dronovi i bespilotna kopnena vozila, čiji bi zadatak bio da otkrivaju i zaustavljaju napredovanje protivničkih jedinica.

Treći dio koncepta obuhvata udare na vojnu infrastrukturu u dubini ruske teritorije. Kao moguće mete pominju se vojni aerodromi, fabrike oružja, mostovi i željeznička čvorišta preko kojih bi se dopremali ljudstvo, municija i tehnika. Razmatra se i upotreba specijalnih jedinica iza linije fronta, objavio je „Bild”, a prenio portal UA njuz.

U opisanom scenariju, međutim, ne predviđa se zauzimanje ruske teritorije. Cilj bi bio zaustavljanje eventualne ofanzive i potiskivanje ruskih snaga do međunarodno priznate granice. Riječ je o planskom scenariju za slučaj napada na članicu NATO-a, a ne o najavi pokretanja vojne operacije protiv Rusije.

Litovkin: Svaki generalštab priprema scenarije

Ruski vojni stručnjak Viktor Litovkin smatra da javno iznošenje ovakvih planova predstavlja dio zapadne strategije odvraćanja.

„Vojni štabovi, uključujući i štab NATO-a, uobičajeno razrađuju scenarije za različite prijetnje. Svaka vojna organizacija mora da ima planove za sve moguće okolnosti. Siguran sam da i ruski Generalštab ima slične planove”, rekao je Litovkin.

Razlika je, kako je ocijenio, u tome što Moskva svoje operativne planove čuva u tajnosti, dok ih zapadne zemlje namjerno djelimično objavljuju kako bi poslale političku i vojnu poruku.

Bivša čelnica NATO tima za stratešku analizu Stefani Babst ocijenila je da alijansa želi da izbjegne direktan rat sa Rusijom, ali da istovremeno mora da razvije djelotvorniji odgovor na moguće hibridne napade.

„Nisam vjerovala, niti sada vjerujem, da će Rusija konvencionalnim snagama napasti neku od baltičkih država. Kremlj u svom hibridnom arsenalu ima dovoljno ’municije’ da naše zemlje destabilizuje iznutra”, navela je Babst.

Ona smatra da strategija odvraćanja NATO-a i dalje ima slabosti, prije svega zato što alijansi nedostaje cjelovit pristup budućim odnosima sa Moskvom, dok su njeni potezi, kako je rekla, „strašno predvidljivi”.

Stub: Napad na NATO nema smisla

Finski predsjednik Aleksandar Stub iznio je znatno uzdržaniju procjenu, navodeći da ne vidi dokaze da Rusija namjerava da napadne neku članicu alijanse.

Stub je za „Bild” rekao da Moskva trenutno nije u stanju da vodi rat na dva fronta i da bi napad na NATO predstavljao ispitivanje odlučnosti najmoćnijeg vojnog saveza na svijetu.

„Nema nikakvog smisla da bilo koja sila na svijetu iskušava odlučnost ovog saveza”, rekao je Stub, naglašavajući prednost NATO-a u konvencionalnom, raketnom i nuklearnom naoružanju.

Finski predsjednik smatra da sukob u Ukrajini troši značajan dio ruskih vojnih resursa, zbog čega je neposredni rat Moskve i NATO-a malo vjerovatan. Povećana vojna izdvajanja članica alijanse, prema njegovoj ocjeni, dodatno umanjuju rizik od direktne konfrontacije, prenio je Rojters.