U Kamniškoj Bistrici, na mjestu stradanja hiljada nevinih ljudi nakon Drugog svjetskog rata, danas je molitveno i dostojanstveno obilježena osamdesetogodišnjica tragedije velikog narodnog zbjega. Vijenac na spomenik žrtvama komunističkog masakra položio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, uz učešće ministara i narodnih poslanika iz Vlade i Parlamenta Crne Gore: Slavena Radunovića, Budimira Aleksića, Dejana Đurovića i Velimira Đokovića.

Ovo je prvi put da visoki državni zvaničnici Crne Gore zvanično odaju počast nevino postradalim sunarodnicima na ovom, dugo prećutkivanom mjestu stradanja.

Nakon Svete arhijerejske liturgije u Hramu Svetih Ćirila i Metodija u Ljubljani, i parastosa koji su služili mitropolit Joanikije, mitropolit Metodije, episkopi Kirilo i Jovan, predsjednik Mandić je u snažnom, istorijskom govoru poručio:

„Okupili smo se da u tišini i molitvi odamo dužnu poštu žrtvama jednog strašnog i dugo skrivanog zločina. Ne da bismo raspirivali mržnju, već da bismo odbranili istinu i vječno sjećanje. Imena onih koji leže u ovim šumama ne smiju ostati izbrisana.“

Mandić je podsjetio da je proljeća 1945. godine više od deset hiljada pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, zajedno sa sveštenstvom, ranjenicima, ženama, djecom i starcima, krenulo u povlačenje prema zapadu, u nadi da će se spasti od komunističkog terora. Na Zidanom mostu ih je sačekao užas – masovna pogubljenja bez suđenja, bez milosti, bez ikakvog pravnog postupka.

„Mjesto kao što je ovo, poput Donje Gradine i Jasenovca, zrači hladnoćom i mukom. Sama tišina ovih šuma, u kojima se danas jedva čuje žubor Bistrice, vapi za istinom. Snaga zla koja je ovdje prolila krv, nije mogla doći od čovjeka, već od nečastivog“, rekao je predsjednik parlamenta.

On je istakao da se na prostoru Kamniške Bistrice nalazi šest masovnih grobnica, od kojih jedna sadrži posmrtne ostatke više od 3.500 žrtava, među kojima su žene, djeca, starci, sveštenici i borci – sinovi i kćeri Crne Gore, Boke, Hercegovine, Stare Raške i istočne Bosne.

„Nema pravoslavne porodice u Crnoj Gori koja nema nekog srodnika sahranjenog ovdje, u slovenačkoj šumi“, naglasio je Mandić, dodajući da je Kamniška Bistrica samo jedno od preko 580 evidentiranih mjesta masovnih likvidacija u Sloveniji.

U svom izlaganju, predsjednik Skupštine se osvrnuo na ulogu Srpske pravoslavne crkve u očuvanju sjećanja, posebno pomenuvši blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija, kao i pokojne Čeda Vukmanovića i Duška Niklanovića, koji su prvi okupili vjerni narod i pokrenuli inicijativu za izgradnju kapele i obilježavanje ovog mjesta.

https://youtu.be/tpCV4u1gOh4

Zahvalnost je uputio i slovenačkom političaru Marjanu Šarecu, sadašnjem poslaniku Evropskog parlamenta, koji je, kao bivši gradonačelnik Kamnika, dao veliki doprinos lociranju stratišta i podizanju kapele.

Mandić je istakao da je država Crna Gora danas odlučna da institucionalno stane iza istraživanja, obilježavanja i dostojanstvenog sjećanja na svoje stradalnike, i poručio:

„Ne tražimo osvetu. Nema više ni ubica, ni žrtava. Zemlja je pokrila i jedne i druge, ali ne i istinu. Mi ne tražimo krv, nego mir, pomirenje i ljudsko dostojanstvo. Da se nikada više ne ponovi. Da niko više ne strada – ni zbog imena, ni zbog vjere, ni zbog jezika.“

Na kraju, poručio je da je „lažni zaborav novi zločin“ i da su istina, pokajanje i oproštaj jedini pravi put ka pomirenju, zaključivši:

„Istina nije teret. Ona je temelj našeg zajedništva i nade. Vječna slava i pokoj svim nevinim žrtvama. Njihova žrtva neka bude sjeme našeg ujedinjenja u pravdi, istini, ljubavi i praštanju.“