Izglasavanje rezolucije u crnogorskom parlamentu koje osuđuje zločine počinjene od strane hrvatskih nacista tokom Drugog svjetskog rata nastavlja da izaziva kontroverze, prenosi Aloonline.me.

"Šteti nam, definitivno nam ne pomaže", rekao je premijer Crne Gore Milojko Spajić za Politico, u intervjuu u Briselu prije nego što je parlament glasao o neobavezujućoj rezoluciji u petak, koju je Hrvatska brzo osudila.

Rezolucija se fokusira na logor smrti iz Drugog svjetskog rata u Jasenovcu, Hrvatskoj, kojim je upravljao nacistički režim u zemlji koji je sarađivao s nacističkom Njemačkom. Stotine hiljada Srba, Jevreja, Roma i drugih manjina ubijeni su u logoru.

Glasanje za Rezoluciju u Jasenovcu u Skupštini CG je zasjenilo sve aktivnosti Spajićeve pro-EU centrističke vlade.

Premijer Spajić je opisao svoju administraciju kao "zaista optimističnu i oduševljenu" nakon što je savladala veliki izazov u pregovorima o pristupanju EU na međuvladinoj konferenciji u Briselu 26. juna.

Spajić u intervjuu naglašava da želi da uvede svoju zemlju u EU do 2028. godine i kaže da namjerava da zatvori "nekoliko poglavlja" do kraja godine, dok Mađarska predsjedava sastancima Savjeta EU.

Nakon glasanja o rezoluciji, predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel je otkazao putovanje u crnogorsku prijestonicu Podgoricu, tokom kojeg je trebalo da se sretne sa Spajićem, i umjesto toga pozvao predsjednika države Jakova Milatovića u Brisel u utorak.

Crna Gora, zemlja sa oko 600.000 ljudi gdje dostupni podaci sugerišu da oko 30 posto čine etnički Srbi, predstavlja se kao laka meta za proširenje EU.

Spajić je došao na vlast krajem 2023. nakon perioda duboke političke nestabilnosti i sada vodi manjinsku vladu koju podržava pro-srpska koalicija. Spajić je rekao da je majska rezolucija usvojena od strane Generalne skupštine UN-a koja osuđuje genocid u Srebrenici počinjen protiv Bošnjaka od strane Srbije 1995. godine dovela do "hiperinflacije" u rezolucijama.

Dodao je da podržava sve takve rezolucije sve dok se fokusiraju na žrtve, a ne na počinioce ili istoriju.

Crnogorski poslanici su u posljednjem trenutku proširili svoju rezoluciju kako bi uključili i druge istorijske zločine poput nacističkih koncentracionih logora u Dahauu i Mauthausenu.

"Iskreno, otvorena je Pandorina kutija rezolucija (UN-ovom rezolucijom o Srebrenici)", rekao je Spajić.

"Ovo nije naša glavna politika, ovo je digresija", dodaje on.

Hrvatska vlada osudila je rezoluciju crnogorskog parlamenta kao "neprihvatljivu, neprimjerenu i nepotrebnu" u objavi na Iksu u subotu, rekavši da je usvojena kako bi se devalvirala i relativizirala UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici i da rizikuje da omete crnogorske nade za članstvo u EU.

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u subotu da rezolucija iz Podgorice pokazuje "namjernu, svjesnu politiku podjela unutar Crne Gore" i šalje "još goru poruku u pogledu međusobnog poštovanja i želje za dobrim susjedskim odnosima."

Govoreći za Politico u petak, Spajić je rekao da se "u potpunosti" slaže s hrvatskom željom da ne vuče region "nazad u istoriju."

"Ne želimo da uljepšavamo istoriju. Želimo samo da uljepšamo budućnost", rekao je.

"Želimo apsolutno najbolje moguće odnose s Hrvatskom", uvjerava u razgovoru za Politico.

Spajić je takođe povezao vremenski okvir rezolucije s ruskim naporima da destabilizuju Zapadni Balkan i ugroze njegovu vladu.

"Postoji ruski narativ u Crnoj Gori, da Evropska unija i zapadni svijet podržavaju nacističku ili fašističku istoriju", rekao je, sugerišući da bi, ako bi njegova vlada glasala protiv rezolucije, to bilo iskorišteno protiv njega.

Zvaničnik crnogorske vlade rekao je da su nezadovoljni Mišelovom odlukom da odgodi posjetu i zabrinuti da će to poslati pogrešnu poruku.