Đukanović pravda ulogu tokom NATO bombardovanja i ponovo optužuje Srbiju

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, u razgovoru sa istoričarem Tvrtkom Jakovinom na „History Festu 2026”, ponovo je pokušao da opravda svoju ulogu tokom NATO agresije 1999. godine, tvrdeći da je za vrijeme bombardovanja vodio „intenzivnu diplomatsku aktivnost” i da nije tražio nastavak napada, već političko rješenje i poraz Slobodana Miloševića političkim sredstvima.

Đukanović je, govoreći o odnosu sa međunarodnom zajednicom u vrijeme 78 dana bombardovanja, naveo da je gotovo svakodnevno putovao u inostranstvo i uveče se vraćao u Crnu Goru, jer su, kako je rekao, noću trajali napadi NATO avijacije.

„Kada je u pitanju odnos sa međunarodnom zajednicom, ja sam imao vrlo intenzivnu diplomatsku aktivnost tokom tih 78 dana bombardovanja. Praktično svaki dan sam bio u inostranstvu i svako veče sam se vraćao u Crnu Goru. Na početku su ti letovi bili iz Podgorice, kasnije sam morao da letim iz Dubrovnika”, rekao je Đukanović.

On je dodao da je svako veče pratio posljedice bombardovanja, ali je istovremeno nastojao da odbaci optužbe da je u NATO prestonicama tražio nastavak napada na tadašnju SR Jugoslaviju.

„Naravno, ta moja spoljnopolitička kampanja tada je od strane protivnika kvalifikovana... opet su to bili naslovi u novinama: ‘Milo Đukanović na krilima NATO avijacije ide i traži od NATO zemalja da nastave bombardovanje’. Zapravo ja sam čitavo vrijeme radio suprotno”, kazao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, poruka koju je prenosio zapadnim sagovornicima bila je da se kriza mora okončati političkim sredstvima.

„Objašnjavao sam ovo što sam i maločas rekao. Da definitivno to se mora nekako završiti, moramo se vratiti političkim sredstvima i moramo Miloševića politički pobijediti. To je bila poruka. Predsjednik Klinton je imao jedno ozbiljno poštovanje za ulogu Crne Gore”, naveo je Đukanović.

Posebno je upadljiv dio u kojem je Đukanović govorio o podršci Sjedinjenih Američkih Država u vrijeme kada je, kako je rekao, Crna Gora povećala policijske snage sa oko 2.000 na 20.000 naoružanih ljudi.

„Mi smo kasnije, kada je došla ’99. godina, kada je došlo NATO bombardovanje i kada smo mi morali da povećamo našu efektivu policijsku sa recimo nekih 2.000 redovnog sastava na 20.000 naoružanih ljudi, imali razumijevanje i podršku Sjedinjenih Američkih Država i zahvaljujući toj podršci mi smo izbjegli sva ta silna iskušenja koja nam je tada vojni vrh priređivao”, rekao je bivši crnogorski predsjednik.

U istom razgovoru Đukanović je nastavio da odgovornost za političke podjele u Crnoj Gori prebacuje na Srbiju i Beograd. Govoreći o referendumu iz 2006. godine, kazao je da i danas postoji, kako je naveo, pokušaj revizije rezultata i da se ta potreba značajno podržava iz Beograda.

„I kao što vidite, nažalost do danas se mučimo sa pokušajem onih koji su izgubili da naprave reviziju. Da kažem, ta neugasla potreba... ta se potreba, nažalost, značajno podržava iz Beograda. Značajno, znate”, rekao je Đukanović.

On je zatim pomenuo bivšeg predsjednika Srbije Borisa Tadića i predsjednika Aleksandra Vučića, tvrdeći da je Vučićev stav o crnogorskoj nezavisnosti pokazatelj takve politike.

„Bez obzira što je Boris Tadić nakon nekoliko dana došao u Crnu Goru da prizna rezultate referenduma, vi ste vidjeli šta je njegov nasljednik na poziciji predsjednika kazao. Crna Gora je greškom žutih, a žuti su demokratska vlast u Srbiji, otišla. Kao da je trebalo da tražimo od nekog dozvolu”, naveo je Đukanović.

Bivši predsjednik Crne Gore nije se zadržao samo na referendumu, već je Beograd optužio i za pogoršanje odnosa Podgorice sa Zagrebom. Prema njegovim riječima, nova vlast u Crnoj Gori je ponešto kvarila u odnosima sa Hrvatskom, ali je i to, kako je tvrdio, bilo indukovano iz Beograda.

„Ja mislim da, zahvaljujući tom ispitu, mi danas imamo takve uzorne odnose sa susjedima. Ponešto je nova vlast kvarila u odnosima sa Hrvatskom. To kvarenje je indukovano iz Beograda. Iz Beograda”, rekao je Đukanović.

U nastavku je oštro napao i Srpsku pravoslavnu crkvu, koju je nazvao parapolitičkom organizacijom, tvrdeći da je djelovala u korist Moskve.

„Nemojte da previdimo kako se to dogodilo. Dogodilo se ozbiljnom zloupotrebom crkve. Ozbiljnom zloupotrebom crkve, koja je igrala čitavo vrijeme ulogu parapolitičke organizacije, a ne vjerske organizacije. Koja je tu ulogu obavljala u korist Kremlja kao glavnog scenariste toga što se događalo. Takođe, Beograd je tu pripomagao. Njegova je crkva na terenu, gotovo da je logično da očekujete da će on biti tu negdje”, kazao je Đukanović.

Đukanovićev nastup na „History Festu” još jednom je pokazao da bivši crnogorski predsjednik, i poslije skoro tri decenije, svoju politiku iz vremena NATO agresije predstavlja kao državničku nužnost, dok gotovo sva otvorena pitanja u Crnoj Gori tumači kroz optužbe na račun Srbije, Beograda, Srpske pravoslavne crkve i Moskve.