PODGORICA – Predsjednik Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković ocijenio je, u izjavi za beogradski „Alo”, da najavljene izmjene Ustava Crne Gore, ukoliko u njima ne bude mjesta za srpski jezik, predstavljaju novi udarac srpskom narodu u toj državi.

Prema tim navodima, u Podgorici se, paralelno sa procesom evropskih integracija i reformama u bezbjednosnom sektoru, odvija politički dogovor o ustavnim izmjenama u kojima, kako tvrdi ovaj medij, nema prostora za ustavno pozicioniranje srpskog jezika.

„Alo” navodi da su premijer Milojko Spajić, bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i predsjednik Skupštine Andrija Mandić postigli dogovor o izmjenama Ustava, kao i da je, prema tvrdnjama tog lista, značajnu ulogu u tom procesu imao ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler.

Dajković je, komentarišući ove navode, posebno kritikovao politički zaokret Andrije Mandića.

„Ko makar malo prati crnogorsku politiku posljednjih mjeseci mogao je da primijeti radikalni zaokret Andrije Mandića – od stopostotnog Srbina do 200 odsto Evropljanina. Iako će ova bruka biti na teret cijele vladajuće koalicije, posebno treba istaći činjenicu da upravo Andrija Mandić daje presudne glasove za antisrpske odluke u proteklom periodu: od slanja ’crnogorske vojske’ u rat protiv Rusije, od odbijanja trobojke za narodnu zastavu, pa sve do glasanja da je Srbija okupatorska zemlja”, rekao je Dajković za „Alo”.

On je ocijenio da se učešće Srba u vlasti ne može pravdati zapošljavanjem ukoliko se, kako tvrdi, istovremeno odustaje od ključnih nacionalnih i programskih načela.

„Onaj koji ignoriše sopstvena programska načela i sve to pravdajući ’novim odgovorom za novo vrijeme’ ne može biti iskren predstavnik srpskog naroda u Crnoj Gori, ma koliko se potezao argument da ’Srbi sada mogu da se zaposle’. Ako je cijena tog zapošljavanja izdaja srpskih nacionalnih interesa, dabog da se nikad ne zaposlili – prvo iz moje kuće, pa onda iz svake druge srpske kuće”, poručio je Dajković.

Pitanje statusa srpskog jezika u Crnoj Gori godinama je jedno od najosjetljivijih identitetskih i političkih pitanja. Dio srpskih stranaka i organizacija insistira da srpski jezik, u skladu sa brojem građana koji ga koriste, mora dobiti jasnije ustavno pozicioniranje, dok se u aktuelnim razgovorima o ustavnim izmjenama, prema dostupnim tvrdnjama, to pitanje ne nalazi u prvom planu.