BEOGRAD – Oštre kritike na račun Studentske liste, njenog sastava, nedostatka političkog plana i načina na koji bi eventualno formirala vlast čule su se u emisiji „Bez cenzure“, da bi razgovor potom bio završen porukom Milana St. Protića da je „ulica“ način za promjenu vlasti i ocjenom da se „ovakvi režimi ne ruše na izborima“.
Protić je najprije izrazio sumnju u to kako bi vlast zasnovana na Studentskoj listi uopšte funkcionisala, ukazujući na činjenicu da je riječ o pokretu bez klasične političke strukture, koji je za poslaničke kandidate predložio ljude izvan samog pokreta.
„Tako da mene brine i da se pobijedi na izborima kako će se ta vlada formirati, kakvu će ona politiku moći da vodi, u kom pravcu će se to kretati, kome će odgovarati“, rekao je Protić.
On je ocijenio da bi takav model mogao da stvori problem sa političkom odgovornošću budućih poslanika.
„Pojavi se jedan spontan pokret koji nema hijerarhiju i nema strukturu, a onda taj pokret preporuči, predloži neke ljude koji nisu njegov dio za narodne poslanike i koji sjutra, kad budu ušli u taj parlament, više prema tom pokretu koji ih je tu doveo nemaju nikakvu odgovornost i nikakvu obavezu i djeluju potpuno kao autonoman politički činilac“, naveo je Protić.
„Ljudi se međusobno ne poznaju“
Slične rezerve iznio je i Ivan Živkov, koji je ukazao na problem međusobne nepovezanosti kandidata od kojih se, kako je rekao, istovremeno očekuje izborna pobjeda, njena odbrana i kasnije formiranje vlasti.
„Dakle, radi se o ljudima koji se međusobno lično ne poznaju, a od njih se očekuje da iznesu prvo pobjedu na biralištima, zatim da je po potrebi odbrane na ulici i da formiraju funkcionalnu vlast nakon toga. A ljudi se međusobno ne poznaju“, rekao je Živkov.
Protić je potom otvorio i pitanje nedostatka konkretnog programa za period poslije izbora.
„Ne vidim da postoji plan za dan sjutra. Recimo, šta ćete da radite sa Ekspom? Šta ćete da radite s Beogradom na vodi? Šta ćete da radite sa svim tim projektima koji su na pola puta? Je l' to prestajete ili nastavljate?“, upitao je Protić.
Živkov je, sa druge strane, doveo u pitanje tezu da bi samo pojavljivanje novih lica u politici značilo i kvalitativnu promjenu političke scene.
„Znači, od nas se očekuje da vjerujemo da postoji neki bazen ljudi koji su do sada stajali sa strane, a koji će sada svojim ulaskom u politiku učiniti političku scenu daleko moralnijom. Ja nisam sklon da vjerujem“, rekao je Živkov.
On je dodao da je, po njegovom mišljenju, teško očekivati da ljudi koji se decenijama nisu javno politički pozicionirali odjednom budu nosioci krupnih reformi.
„Nemoguće je da živite u Srbiji i da imate 50 i više godina, da se dosad ni o čemu niste izjašnjavali, niste imali politički stav, a da ćete sad biti najbolji da sprovedete toliko velike i teške reforme“, kazao je Živkov.
Protić o kandidatima: „Babe i dede“
Kada je Srđan Cvetković naveo da se na listi mahom nalaze profesori, institutski radnici i ljudi sa fakulteta, Protić je upao riječima:
„Babe i dede.“
Na Cvetkovićevu primjedbu da „nisu baš“, Protić je odgovorio:
„A kako nisu? Pa znam ih ja pola.“
U nastavku razgovora procijenio je da je prosjek godina oko 60, a zatim ironično upitao:
„Studentska lista? Ako su na njoj studenti...“
Živkov je u istom razgovoru otvorio i pitanje odnosa prema postojećem ustavnom i političkom sistemu, ukazujući na protivrječnost između kritike stranaka i lidera i oslanjanja na institucionalni okvir koji su upravo te stranke stvarale.
„Da li treba promovisati taj ustav od strane onih koji tvrde da partije ne valjaju, lideri ne valjaju, sve treba resetovati? Pa taj ustav su donijele upravo te partije i ti lideri“, rekao je Živkov.
„Odgovor je ulica“
Razgovor je potom dobio znatno oštriji politički ton kada se Protić pozvao na iskustvo 5. oktobra 2000. godine.
„Imali smo takva posla i s Miloševićem, pa smo morali na ulici sa stotinu i koliko hiljada ljudi i uz jedan aranžman, dogovor prećutni, direktni, kakav god, sa nosiocima, kako se kaže ono, ministarstava sile da izvedemo 5. oktobar. To nas čeka“, rekao je Protić.
Na kraju je svoju poruku formulisao još direktnije.
„Ja kao stari revolucionar moram da kažem: ulica, odgovor je ulica. Bila i ostala“, rekao je Protić, a potom dodao:
„Ovakvi režimi se ne ruše na izborima. Ovakvi režimi se ruše na ulici.“
Tako je razgovor koji je počeo kritikom organizacije, kadrova i nedostatka jasnog programa Studentske liste završen otvorenim zagovaranjem vanparlamentarnog pritiska kao načina političke promjene.
Komentari (0)