Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević ocijenio je da su ustavne promjene, o kojima se raspravljalo u Skupštini Crne Gore, „životno djelo Ranka Krivokapića” i, kako je naveo, „najantisrpskiji dokument u istoriji Crne Gore”.
Knežević je poručio da je riječ o dokumentu u kojem, kako tvrdi, nema srpskog jezika kao službenog, nema dvojnog državljanstva, nema trobojke kao narodne zastave, dok je u njemu, prema njegovim riječima, i himna čijeg je autora nazvao „presuđenim ratnim zločincem”.
On je podsjetio da za taj dokument, prilikom njegovog usvajanja 2007. godine, nije glasao nijedan srpski poslanik.
„Danas, skoro 20 godina nakon donošenja ovog dokumenta, parlamentarna većina okupljena oko glavnog vrača sa Ribnice Johana Satlera igra vudu ples, pokušavajući da podigne političkog zombija Ranka Krivokapića i na taj način još jednom puca i u Vuka Karadžića, i u Miloša Crnjanskog, i u Jovana Dučića, i u srpski jezik, proglašavajući srpski narod kao genocidan tri puta u ovom parlamentu, a Srbiju i SPC kao okupatorsku”, poručio je Knežević.
Lider DNP-a naglasio je da, kako je kazao, ništa od toga ne bi bilo čudno da u aktuelnom političkom trenutku, prema njegovoj ocjeni, nikada nije bilo više Srba na pozicijama odlučivanja.
Tokom rasprave, poslanik Demokratske partije socijalista Elvir Zvrko ocijenio je da je Vlada postupila neodgovorno, navodeći da je o izmjenama Ustava trebalo raspravljati znatno ranije, još u februaru ili martu.
Poslanik Nove srpske demokratije Vaso Obradović upitao je zbog čega se o ustavnim temama raspravlja kroz prizmu te partije i njenog lidera Andrije Mandića. On je poručio da pitanje Ustava ne smije biti predmet političke trgovine.
Poslanik DPS-a Nikola Milović kazao je da se Crna Gora danas ne bi nalazila u ovoj fazi evropskih integracija da DPS, kako je naveo, prije 25 godina nije započeo evropski put. On je dodao da je ta partija ranije podržala IBAR zakone, kao i zakone sa takozvanom plavom zastavicom.
Poslanik Pokreta Evropa sad Tonći Janović poručio je da je došlo vrijeme da se djelima, a ne riječima, pokaže ko je za Evropsku uniju. On je upitao ko će preuzeti odgovornost ukoliko Crna Gora, zbog političkih kalkulacija, izgubi priliku koja joj se sada ukazuje.
Rasprava o ustavnim promjenama tako je još jednom otvorila duboke političke i identitetske podjele u Crnoj Gori, posebno u dijelu koji se odnosi na položaj srpskog naroda, status srpskog jezika, pitanje državljanstva i simbola, ali i odnos vlasti prema zahtjevima koji dolaze iz Brisela.
Komentari (0)