Crna Gora pokušava da se pozicionira kao kripto raj. Vlada je 2022. godine dala državljanstvo Vitaliku Buterinu, suosnivaču Ethereum blockchaina, dok je tadašnji ministar finansija zemlje Milojko Spajić predvidio da bi industrija kriptovaluta mogla da poraste na trećinu nacionalne ekonomske proizvodnje do 2025. Nakon izbora prošle godine, Spajić je postao premijer u oktobru 2023. Crna Gora je bila i domaćin dvije -mjesečne kripto konferencije u zalivu Luštica, kojoj su prisustvovali Buterin – guru u kripto krugovima – i stotine rukovodilaca, od kojih su mnogi kombinovali sesije preduzetničkog razmišljanja sa hladnim poniranjem u Jadran.

Razvijanje Crne Gore u kripto čvorište moglo bi stvoriti mogućnosti, ali bez dovoljne regulative nastaju ozbiljni i višestruki rizici. Ništa ne dovodi ovo u oštriji fokus od stalnih posledica hapšenja na podgoričkom aerodromu u martu prošle godine kripto preduzetnika Do Kvona, čovjeka koje traže SAD i Južna Koreja zbog prevare. Kolaps njegovog stabilnog novca Terra i njegova sestrinska kovanica Luna pretprošle godine su bili pokretač za rušenje industrije koji je zbrisao približno 2 biliona dolara tržišne vrijednosti kriptovaluta.

U julu 2023. Centralna banka Crne Gore je vodila razgovore sa američkom kripto firmom Ripple o razvoju digitalne valute centralne banke ili nacionalnog stabilcoina, iako je bivši ministar finansija a sadašnji premijer bio neodlučan.


ŠTA JE KRIPTO RAJ?


Kripto raj je zemlja koja nudi povoljne poreske propise za ulaganja u kriptovalute, omogućavajući investitorima da smanje ili potpuno izbjegnu poreske obaveze. Na primjer, Kajmanska ostrva i Maldivi ne naplaćuju poreze na transakcije kriptovalutama. Portugal, Njemačka i Švajcarska imaju relativno niske poreze.

Ova razlika u poreskom tretmanu učinila je ove zemlje atraktivnim destinacijama za investitore u kriptovalute. U nekim slučajevima, posebno u slučaju ofšor berzi, poreska opuštenost je praćena opuštenošću u kontroli „upoznaj svog kupca“ i pranja novca.


Sigurno ili rizično?


Kriptovaluta nije nezakonita; mnogi je proglašavaju kao budućnost finansija jer su transakcije trenutne, koštaju malo i snimaju se na blok lancu, što je inovacija na koju takođe ističu da osigurava neizbrisiv zapis o svakoj transakciji. Međutim, kritičari osporavaju da je uglavnom neregulisani rast industrije iznjedrio digitalni Divlji zapad u kome šansi eksploatišu naivne maloprodajne investitore i omogućavaju peračima novca da rasture ogromne količine nezakonito stečenih prihoda kroz internet digitalni novac skrivajući se iza pseudonima.

Bivši ministar finansija Aleksandar Damjanović bio je oprezan. Odložio je dva zakona koji su nastojali da učvrste crnogorske aspiracije kriptovalutama.

On je takođe istakao potrebu za oštrom zakonskom regulativom koju, po njegovom mišljenju, Centralna banka nema ni znanja ni kapaciteta da nadgleda.

Bez takvih kontrola postojale bi „prilike za pranje novca ili brojne ilegalne transakcije, gde se profit od ovih aktivnosti pere preko kriptovaluta“, rekao je Aleksandar Damjanović za Globalnu inicijativu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC). On je takođe naveo loše iskustvo Crne Gore sa ofšor bankarstvom 2000-ih kao još jedan razlog zašto je neophodan čvrst pravni okvir.

Crna Gora je 2002. godine imala hitnu potrebu da suzbije svoj tajni ofšor bankarski sektor zbog sumnje da bi ga terorističke organizacije mogle iskoristiti u svrhe pranja novca.

Rizici neregulisanih kriptovaluta već su postali očigledni u Crnoj Gori. U junu 2023. otkriven je ilegalni kriptomat u prestižnoj oblasti duž crnogorske obale. Ovaj bankomat za kriptovalute je omogućio korisnicima da konvertuju digitalne valute u gotovinu ili druge kriptovalute. Mašina je bila povezana sa Džordžom Kotrelom, britanskim osobom sa kriminalnim dosijeom, koji je navodno pod istragom američkih vlasti.

Prema riječima bivšeg ministra finansija Aleksandra Damjanovića, ovo nije bio jedini nelegalni kriptomat u Crnoj Gori. „Slična mašina je postavljena u Podgorici. Uklonjen je čim se pojavila priča o prvom kriptomatu“, objasnio je on svojevremeno.



PRANJE NOVCA PUTEM KRIPTOVALUTA


Postoje različiti načini na koje se kriptovalute mogu iskoristiti za pranje novca. Jedna metoda uključuje kripto trgovca koji dogovara transakciju sa rudarom. Kripto rudar zatim kreira naduvanu fakturu, koju trgovac plaća koristeći bitkoin, omogućavajući rudaru da sve unovči uz potvrđujuću papirologiju.

Ostale metode uključuju korišćenje miksera, takođe poznatih kao tumbleri, pri čemu se početna kripto zaliha izvedena iz kriminalne aktivnosti pretvara u više drugih kriptovaluta u lancu transakcija preko više novčanika (naloga).

Ovo se često radi na berzi koju reguliše jurisdikcija sa slabom evidencijom sprovođenja „upoznaj svog klijenta” i širih standarda protiv pranja novca, ili čak na berzi koja nema deklarisano sjedište.

Pored pranja novca, potencijalni rizici uključuju tržišnu manipulaciju i nedozvoljeno korišćenje sredstava klijenata za trgovanje, što je pokazalo kolapsom berze FTKS krajem 2022.


Nedjelju dana nakon hapšenja Do Kvona, Centralna banka Crne Gore je u aprilu 2023. objavila saradnju sa američkom kompanijom Ripple na razvoju nacionalne digitalne valute. U julu 2023. godine, zvaničnici Ripplea stigli su u Crnu Goru na razgovore sa predstavnicima finansijskog sektora, državnih institucija i IT industrije.

U međuvremenu, Centralna banka Crne Gore aktivno priprema zakone o digitalnoj valuti.

Ukratko, dok kriptovalute otvaraju uzbudljive nove mogućnosti, postoje i inherentni rizici. Crnogorska reputacija kao centra za šverc cigareta i droge, kao i korupcije na visokom nivou, čini da je od ključne važnosti da se pokaže dovoljan regulatorni kapacitet. Ako Crna Gora želi da prihvati kriptovalute, moraće da razvije snažan i prilagođen regulatorni okvir, zajedno sa dovoljnom stručnošću u finansijskoj obavještajnoj djelatnosti, prekograničnoj saradnji i procjenama rizika u vezi sa pranjem novca.