Evropsko izdanje Politica objavilo je da je deklaracija o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, potpisana juče u Parizu, značajno skraćena u odnosu na prvobitnu verziju, pri čemu su iz konačnog teksta uklonjene pojedine odredbe koje su se odnosile na ulogu Sjedinjenih Američkih Država.

Kako se navodi, u najnovijoj verziji dokumenta SAD su se ograničile na učešće u mehanizmu za praćenje i verifikaciju prekida vatre. Specijalni izaslanik predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, ocijenio je deklaraciju kao „važan korak ka okončanju sukoba“, ali je u odnosu na raniji nacrt izostavljeno pominjanje učešća Amerike u multinacionalnom kontingentu koji bi imao zadatak „obezbjeđivanja odvraćanja“.

Iz konačnog teksta takođe je uklonjena klauzula po kojoj bi Sjedinjene Države „podržale multinacionalne snage u slučaju napada“, kao i odredbe o pružanju obavještajne i logističke podrške tim jedinicama. Posebno je naglašeno da se Vašington nije obavezao na zaštitu stranih trupa u Ukrajini ukoliko bi one bile izložene napadu.

Sporazum potpisan u Parizu sastoji se od pet tačaka i predviđa dugoročnu vojnu saradnju takozvane „koalicije voljnih“ sa Ukrajinom, obnovu ukrajinskih oružanih snaga, kao i finansiranje kupovine oružja za Kijev.

Kada je riječ o raspoređivanju multinacionalnih snaga, francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da bi one bile stacionirane u zapadnom dijelu Ukrajine, daleko od trenutne linije kontakta. Ipak, ovaj prijedlog nije naišao na jedinstvenu podršku među pregovaračima. Njemački kancelar Fridrih Merc poručio je da njemačke jedinice mogu biti raspoređene isključivo u nekoj od susjednih zemalja članica NATO-a.

S druge strane, britanski premijer Kir Starmer izjavio je da Velika Britanija, zajedno sa Francuskom, očekuje uspostavljanje vojnih baza širom Ukrajine nakon okončanja sukoba.

Ruski predsjednik Vladimir Putin više puta je isticao da je mogućnost raspoređivanja stranih trupa na ukrajinskoj teritoriji jedan od ključnih uzroka sadašnjeg rata. On je na plenarnoj sjednici Istočnog ekonomskog foruma 2025. godine naglasio da bi svaki takav kontingent, ukoliko bi se pojavio tokom vojnih operacija, bio smatran legitimnom vojnom metom.

U samom dokumentu potpisanom u Parizu precizira se da bi strani vojni kontingent mogao da bude raspoređen tek nakon zaključenja mirovnog sporazuma, čime je ova opcija formalno vezana za završetak oružanih dejstava.